Znate li da šume zauzimaju 49,3 posto kopnene površine Hrvatske i da smo vrlo sretni jer je 95% naših šuma prirodno. Za razliku od mnogih europskih i svjetskih država koje su svoje šume pretvorile u plantaže i monokulture, naši šumari s tradicijom dužom od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj vrše pošumljavanje imitirajući prirodno pomlađivanje šuma. Dakako, uz održavanje prirodne ravnoteže odnosno godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Zbog toga se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, a u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste i sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris.
Važnost šuma za život na našem Planetu je neprocjenjiva. Osim što su šume zelena pluća svijeta koja su odgovorna za proizvodnju kisika kojeg udišemo i staništa mnogih životinjskih i biljnih vrsta, one su zahvaljujući sposobnosti uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere najjeftinije i najučinkovitije prirodno sredstvo za ublažavanje klimatskih promjena.
Poznato je da je promet jedan od najvećih zagađivača atmosfere zbog ispuštanja ugljikova dioksida u atmosferu uslijed rada motora pokretanih na fosilna goriva. Zbog toga je autoindustrija trenutno u fazi najveće transformacije u svojoj povijesti postupnim prelaskom na motore pokretane električnom energijom koji su mnogo ekološkiji od motora s unutrašnjim izgaranjem. Japanska Toyota je pionir elektrifikacije koja je od 1997. godine proizvela više od 20 milijuna hibridnih automobila, koji sinergijski koriste benzinski i elektromotor te tako ispuštaju manje štetnih emisija u atmosferu. Toyota se obvezala i da će u sklopu misije "One hybrid-one tree“ za svako prodano hibridno vozilo zasaditi jedno novo stablo.
Tako smo imali prilike sudjelovati u sadnji 3000 sadnica koju je Toyota Croatia provela u suradnji sa Šumoborcima, u sklopu njihova programa "CO2mpensating by planting". Uz zaposlenike Toyota Croatije, njihove partnere i suradnike među kojima su bili i hrvatski olimpijac, kanuist Matija Marinić, humanitarac Marko Kos i rally vozač Juraj Šebalj, posadili smo 50-ak sadnica hrasta u Perjasici u općini Barilović u Karlovačkoj županiji, na mjestu gdje je nekada bila crnogorična šuma koja je propala uslijed bolesti i nametnika.
Šumoborci na desetak lokacija u Hrvatskoj posade oko 120.000 sadnica godišnje, dok Hrvatske šume zasade oko 10 milijuna sadnica godišnje. Šumoborci su projekt koji zajednički provode Savez izviđača Hrvatske kao najveća organizacija za djecu i mlade u Hrvatskoj i najveća volonterska udruga u Hrvatskoj, tvrtka Heart thinking&doing i Hrvatske šume.
Sadnja je vrlo jednostavna. Kako nam je objasnio šumar Ivan Milčić iz Hrvatskih šuma na čijem smo rajonu sadili, posebnom alatkom – sadiljkom, iskopamo rupu i u nju stavimo sadnicu pazeći da je cijeli korijen ispod zemlje, a potom iskopamo još jednu manju rupu i zemlju naslonimo na prvotnu rupu te tako "zalijepimo" sadnicu te obavezno isprobamo dali je sadnica čvrsto u zemlji. Sadi se u redovima s razmakom od otprilike jednog metra, a, nažalost, neće sve sadnice uspjeti izrasti, no one koje uspiju svojim će žirevima oploditi tlo pa će na tim mjestima izrasti još drveća. A prava će šuma na proplanku kojeg smo zasadili nastati tek za 140 godina.
Dakle, šume se sade za buduće generacije, baš kao što se ekološka rješenja u cestovnom prometu donose za buduće generacije. To nam je, razumije se, teško shvatiti i prihvatiti jer se određenim politikama, konkretno, u cestovnom prometu o zabrani motora na unutrašnje izgaranje od 2035. u EU bitno umanjuje komfor putovanja na kojeg smo navikli. Hibridi su stoga danas vjerojatno najbolje kompromisno rješenje u procesu prijelaza na još zelenije pogone.
,
Nakon 50-ak sadnica koje je svaki par iz naše Toyotine družine posadio na brdovitom terenu bili smo spremni za gablec, a šumari kažu da je norma za osmosatno radno vrijeme jednog radnika u Hrvatskim šumama 200 sadnica.
Znanstveno je dokazano da jedno drvo godišnje proizvede kisika potrebnog za četveročlanu obitelj, stoga ako želite učiniti nešto dobro za našu Zemlju i generacije koje dolaze možete se preko Saveza izviđača Hrvatske javiti za volonterski rad, dok se za tvrtke organiziraju team bildinzi. A tamo će vas dočekati veseli izviđači i šumari.
Svoje stablo već sada možete posaditi i vi, samo ispunite ovaj jednostavni obrazac ispod i doslovno vam treba jedan klik, a mi ćemo zasaditi jedno stablo i poslati vam dokument s potvrdom i lokacijom gdje je vaše drvo zasađeno odnosno gdje će biti naša, buduća, zajednička šuma.
Uvijek podrška sađenju šume, samo 140 godina do prave šume je malo dug period. Ne bi li se to moglo skratiti sa većim sadnicama? Osim toga hrast se nikada ne sadi prvi nego se prvo sadi drveće poput breze koje stvori mikroklimu.