Kada bi se odvijao idealan tj. potpun proces izgaranja, u ispuhu bismo dobili samo dušik (N2), vodenu paru, (CO2) i plemenite plinove. Nažalost u realnom procesu izgaranjem nastaju štetni plinovi koji se kroz ispušni sustav vraćaju u atmosferu i miješaju se sa zrakom iz okoliša, istim onim kojeg mi ljudi, životinje i biljke ponovno udišemo.
Štetni produkti izgaranja su ugljikov monoksid (CO), višak neizgorjelog goriva tj. ugljikovodici (HC), dušikovi oksidi (NOx) te krute čestice (PM). Ugljikov monoksid (CO) plin je bez boje i mirisa. Dolaskom u krv blokira prijenos kisika u krvi, a duže udisanje veće koncentracije od 0,3 vol% uzrokuje smrt. Neizgoreni ugljikovodici (HC) nadražuju sluznicu nosa, uzrok su neugodnog mirisa plinova izgaranja, a dijelom su i kancerogeni. Dušični oksidi (NOx) iritiraju dišne puteve, a u velikim količinama razaraju tkivo dišnog sustava. Također su odgovorni za uništavanje šuma nastankom kiselih kiša, tj. kiše čije kapi osim vode sadrže dušičnu i sumpornu kiselinu. Krute čestice (PM) tj. čađa koja nastaje nepotpunim izgaranjem izrazito je kancerogena kada dospije u pluća.
Zbog svega navedenoga proizvođači automobila su direktivama EU primorani provoditi konstrukcijske zahvate na motorima i ugrađivati sustave koji smanjuju emisije ispušnih plinova.
Provjera putem OBD-a
Sukladno EU direktivi vozila također moraju biti opremljena integriranom dijagnozom unutar sustava upravljanja motorom. Interna dijagnoza nadzire komponente zadužene za kvalitetu ispušnih plinova putem senzora. Ukoliko su vrijednosti izvan granica u računalu motora sprema se greška. Iz navedenog razloga na tehničkom pregledu se spajanjem na OBD vrši provjera postoji li zabilježena greška. Ukoliko postoji greška vozilo ne može zadovoljiti na tehničkom pregledu.
Benzinski motori
Kod benzinskih (Otto) motora najznačajniji je katalizator trostrukog djelovanja. Katalizatori su građeni kao saćaste strukture prevučene katalitičkim aktivnim slojem od platine( Pt), rodija (Rd) i paladija (Pd). Prolaskom ispušnih plinova kroz katalizator dolazi do kemijskih reakcija kojim se štetni plin NOx reducira u dušik (oslobađa se kisik O2), štetni plin CO oksidira u CO2, a štetni plinovi HC oksidiraju u CO2 i H20. Kako bi katalizator efikasno obavljao svoju funkciju, poseban senzor, senzor tzv. Lambda sonda, mora biti ispravan.
Motor, katalizator i lambda sonda se vremenom troše i mogu postati neispravni što rezultira povećanjem emisije štetnih ispušnih plinova, a može uzrokovati i povećanu potrošnju goriva.
Upravo zato se na tehničkom pregledu radi i eko test kojim se kod benzinaca provjerava radi li cijeli lanac motor - lambda sonda - katalizator ispravno kako je predviđeno. To se utvrđuje mjerenjem razine otrovnog CO i provjeravanjem sastava smjese ispušnih plinova u praznom hodu i kod povišenog broja okretaja. Dakle CO mora biti ispod graničnih vrijednosti uz sastav smjese ispušnih plinova unutar raspona graničnih vrijednosti.
Dizelski motori
Kod dizelskih motora uz ostale konstrukcijske zahvate i sustave kao što je EGR, valja istaknuti filter krutih čestica (DPF). Krute čestice nastaju u procesu izgaranja dizelskog goriva. Na tehničkom pregledu se iz tog razloga eko testom provjerava koeficijent zacrnjenja ispušnih plinova. Što ima više čađe u ispuhu koeficijent zacrnjenja je veći. Mjerenje se provodi na zagrijanom motoru tako da se uzimaju tri, odnosno najviše deset uzoraka, slobodnim ubrzanjem neopterećenog motora od brzine vrtnje na praznom hodu do najveće brzine vrtnje. Prosječna vrijednost zacrnjenja svih uzoraka ne smije biti viša od one deklarirane od strane proizvođača vozila.
Dakle, vozilo i sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova s vremenom i eksploatacijom stare i zbog toga ih periodično treba provjeravati na tehničkom pregledu vozila. To je jedan od načina kako kvalitetu zraka i okoline u kojoj se krećemo možemo očuvati u najvećoj mogućoj mjeri.