Kada su mu 7. lipnja 2011. godine na vrata stana u newyorškom Lower East Sideu pokucali naoružani agenti FBI-ja, sretni što su konačno locirali računalnog genija poznatog pod nadimkom Sabu, Hector Xavier Monsegur (33) mirno im je rekao: “Nisam ja. Imate krivog čovjeka”.
Šteta u milijardama dolara
Ipak, vođu grupe LulzSec, ogranka skupine Anonymous, koja je vlastima mjesecima zadavala glavobolju zbog hakerskih upada na stranice američkog Senata, CIA-e, Foxa, Sonyja, MasterCarda i nekih važnih financijskih institucija, odala je zelena lampica koja je svijetlila na njegovu modemu.
Taj samouki haker i nezaposleni programer sa svojom je skupinom hakerskim upadima megakompanijama i financijskim institucijama počinio štetu koja se mjerila u milijardama dolara, a nakon uhićenja pristao je na bezuvjetnu suradnju s vlastima. Kao udomitelj dvoje djece ni pod koju cijenu nije želio završiti u zatvoru pa je postao suradnik FBI-ja zbog čega je nakon sedam mjeseci pušten na slobodu.
Surađujući s vlastima, Monsegur je FBI-ju pomogao spriječiti 300 cyber napada uključujući i planirane napade na NASA-u, a zbog njega je iza rešetaka završila i nekolicina Anonymousa uključujući i tada najtraženijeg cyber kriminalca na svijetu Jeremyja Hammonda. Reagirajući na uhićenja hakera, uhvaćenih uz pomoć nekadašnjeg “suborca”, Anonymousi su na svojim profilima na društvenim mrežama objavili: “Anonymous je hidra. Odreži jednu glavu, narast će joj dvije”. Mnogi članovi hakerske zajednice bili su ogorčeni Monsegurovom suradnjom s vlastima, no sam Monsegur poslije je objasnio da je na to bio prisiljen zbog svoje obitelji.
Počeo sa samo 16 godina
Zbog izdaje drugih hakera bio je izložen i prijetnjama, a zbog straha od osvete bijesnih cyber kriminalaca FBI je čak morao i pružiti zaštitu njegovoj obitelji. Monsegur se hakiranjem počeo baviti dok je imao samo 16 godina “provaljujući” u tisuće računala prije nego što je 2004. godine počeo upadati u računalne sustave velikih tvrtki. Kao vođa grupe LulzSec s Anonymousima je počeo surađivati krajem 2010. godine revoltiran uhićenjem osnivača Wiki Leaksa Juliana Assangea.
Iako mu je zbog svih hakerskih napada počinjenih prije uhićenja prijetila kazna od čak 124 godine zatvora, na dan izricanja presude u svibnju 2014. godine sa suda je izašao slobodan. Sud je zaključio da je svoju kaznu odradio surađujući s vlastima pa je pušten uz jednogodišnju uvjetnu kaznu.
>>Haker koji je hakirao hakere: Sviđalo se to vama ili ne, sada radite za mene