BDP pao 6,7 posto, proračun u minusu 2 milijarde eura

Prvi put nakon deset godina Hrvatska se suočava s padom BDP-a na godišnjoj razini od 6,7 posto. Tako puno hrvatska ekonomija nije zaronila još od ratne 1993. godine, a jedino je olakšanje što nije izuzetak jer se u prvom ovogodišnjem tromjesečju recesija proširila na cijeli svijet. Slovenija je nedavno objavila smanjenje tromjesečnog BDP-a 8,4 posto u 2009., Njemačka 6,9, Italija 5,9, Slovačka 5,4, Češka 3,4 posto...

Porezi na mobitele
Osim globalne krize, koja je srezala dotok inozemnog kapitala i izvoz, Hrvatsku je na početku godine pogodila i plinska kriza, što je dodatno pogoršalo ionako teške uvjete poslovanja. Bilo je ekonomista i poduzetnika (Branko Roglić, vlasnik Orbica, primjerice) koji su govorili da će sve manje od 10 posto pada biti zapravo uspjeh. Ljubo Jurčić očekivao je pad od 8 posto.

Moguće je da bi se taj najcrnji scenarij i dogodio da nije bilo lokalnih izbora i neelastične Vlade, koja je nastavila trošiti kao da se ništa dramatično ne događa. Državni zavod za statistiku je izračunao da su u prva tri ovogodišnja mjeseca zaronile sve bitne sastavnice BDP-a osim državne potrošnje, koja je rasla 3,9 posto.

Potrošnja kućanstava pala je 9,9 posto, investicije su smanjenje 12,4 posto, izvoz roba i usluga pao je 14,2, a uvoz 20 posto. Inače, bruto domaći proizvod jednak je zbroju potrošnje kućanstava, države i investicija koji se umanjuju za uvoz i uvećavaju za vrijednost izvoza. Ekonomisti ostaju pri procjenama da će do kraja godine BDP pasti između 4 i 5 posto, što zapravo znači da Vlada hitno mora prilagoditi svoje planove takvim kretanjima.

Nakon što je glavni Vladin savjetnik Željko Lovrinčević pripremao teren za drugi ovogodišnji rebalans, danas se oglasio i ministar financija koji je ostavio mogućnost da se on i dogodi već za dva tjedna. Lovrinčević sugerira Vladi da minuse pokuša nadoknaditi povećanjem PDV-a i oporezivanjem mobitela, i to već od ljeta, kako bi dio teret poskupljenja pao i na turiste jer bi čekanje jeseni otežalo situaciju.

Zbog pada BDP-a manjak u državnoj blagajni do kraja godine mogao bi biti oko 15 milijardi kuna, a ne planiranih pet milijardi kuna, a koliko je to krupan gubitak i za državu, vidi se po tome što približno toliko iznose tromjesečne plaće i mirovine.

Premda Šuker kaže da Vlada neće ići na povećanje poreza, Lovrinčević se boji da neće imati izbora jer je pitanje može li se država iznova zadužiti za 1,5 do 2 milijarde eura? HBOR se povukao kad je vidio da mu nitko neće dati kredit bez 8,5 posto kamata. – Ne naučimo li sada da se ne može vječno živjeti na dug, ništa nećemo naučiti – komentar je Ljube Jurčića, koji vjeruje da povećanje poreza nije rješenje jer će kratkoročno veći porezi donijeti nešto novca u proračun, ali će smanjit potrošnju.

Crna jesen
– Godinama govorim da nema rješenja osim povećanja proizvodnje, sve drugo vodi u još veći dug, nelikvidnost i inflaciju. U nas još nema krize jer sve dok ljudi imaju posao ne može se reći da je kriza. Kriza će doći u jesen, uvjeren je Jurčić. Takvo uvjerenje sve je šire jer nakon seljaka, koji traže veće poticaje, pojačao se i pritisak sindikata na državu da subvencionira kraći radni tjedan.