Kao zatvoreni sustav u kojem roba i materijali zadržavaju svoju maksimalnu vrijednost, kružno gospodarstvo ima za cilj sačuvati okoliš smanjenjem potrošnje ograničenih resursa, što drastično smanjuje proizvodnju otpada. Poduzimanjem aktivnosti kao što su smanjenje otpada, ponovna uporaba dobara i recikliranje materijala, poduzeća mogu uspješno implementirati kružno gospodarstvo.
Naše gospodarstvo je tradicionalno bilo “linearno”, pogotovo nakon industrijske revolucije. Linearna ekonomija slijedi metodu „uzmi-napravi-baci”, a u tom se procesu svake godine stvaraju tone otpada. U osnovi, glavni cilj linearne ekonomije je proizvesti i prodati što više proizvoda, međutim, ovaj cilj stvara pretjerani pritisak na okoliš i ugrožava ograničene prirodne resurse.
Procjenjuje se da svijet generira preko 2 milijarde tona čvrstog komunalnog otpada godišnje, a s najmanje 33 posto tog otpada — što je vrlo konzervativna procjena — ne upravlja se na ekološki siguran način. Stoga svi, građani, vlade, poduzeća i civilno društvo, moraju implementirati kružno gospodarstvo kako bi smanjili otpad i riješili ekološke posljedice, kao što su ubrzanje klimatskih promjena i onečišćenja, koja su jedna od direktnih posljedica linearne ekonomije.
Od linearne do kružne ekonomije
U kružnom gospodarstvu, jednostavno rečeno, otpad ne postoji, a proizvodi i sirovine se ponovno i iznova koriste što je duže moguće i intenzivnije. Otpad je nova sirovina.
U kružnom gospodarstvu, gotovo svi proizvodi koje, primjerice, Hrvati koriste ponovno će se i ponovno koristiti. Ako je proizvod pokvaren, bit će popravljen. A ako to više nije moguće, od njega se prave novi proizvodi. U kružnom gospodarstvu otpad je nova sirovina. Više ne postoji “mantra” proizvedi, konzumiraj i onda baci. Takav proces štedi sirovine, okoliš i smanjuje emisiju CO2, potiče inovacije, nove poslovne aktivnosti i zapošljavanje.
Cirkularna ekonomija u praksi
U kružnom gospodarstvu, proizvođači dizajniraju proizvode za višekratnu upotrebu. Na primjer, električni uređaji su dizajnirani na način da ih je lakše popraviti. Proizvodi i sirovine također se ponovno koriste što je više moguće. Na primjer, recikliranjem plastike u pelete za izradu novih plastičnih proizvoda.
Postoje i proizvodi koji se u tradicionalnoj ekonomiji ne koriste često, poput bušilica ili specijaliziranog alata. U kružnom gospodarstvu ti se proizvodi općenito intenzivnije koriste, primjerice dijeljenjem s drugima kroz iznajmljivanje ili prilagodbu proizvodnog procesa. Sve u svemu, to znači da je potrebno manje proizvoda, a time i manje sirovina.
Zašto se trebamo prebaciti na kružno gospodarstvo?
U kružnom gospodarstvu odgovorno se odnosimo prema svom okolišu. Na primjer, smanjenjem završetka otpada na ulicama ili u prirodnom okruženju. Već smo vidjeli da su se neki koraci poduzeli u tom smjeru, primjerice zabranom besplatnih plastičnih vrećica i korištenjem višekratnih vrećica, za razliku od nemilosrdnog trošenja potrošnog jednokratnog materijala. Takvo ponašanje uzrokuje veću potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa dostupno. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničen dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koji su izvori.
Posljedice dosadašnjih obrazaca potrošnje na klimu i okoliš su velike - troši se energija i povećavaju se emisije CO2. Pametnije korištenje materijala može smanjiti emisije.
Dobar primjer iz Hrvatske
Kao tvrtka koja je strateški usmjerena prema odgovornom ponašanju prema okolišu i održivom poslovanju, Dukat već dugi niz godina u svoje poslovanje integrira društveno odgovorne procese i pokreće projekte koji pozitivno utječu na zajednicu i okoliš. Projekt kružnog gospodarstva koji su upravo pokrenuli logičan je nastavak niza do sada predstavljenih aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada i brigu za okoliš.
Kao dio Grupe Lactalis, najveće mljekarske grupacije u svijetu, iskoristili su dostupna znanja i resurse iz Grupe i pokrenuli vlastiti projekt kružnog gospodarstva u suradnji s talijanskom tvrtkom Lucart. Rezultat te suradnje je iskorištavanje otpadne višeslojne kartonske ambalažu kao sirovine za proizvodnju papirne konfekcije koju koriste zaposlenici. Kako bi se otpadna višeslojna kartonska ambalaža mogla ponovno koristiti, potrebno ju je prvo odvojiti na materijale od kojih je izrađena - na celulozu, polietilen i aluminij. Od celuloze se proizvode toaletni ručnici i papir dok se polietilen i aluminij koriste za proizvodnju njihovih držača. Tim će se postupkom oporabe 140 tona otpadne višeslojne kartonske ambalaže svake godine smanjiti ispuštanje oko 114.000 kilograma ugljikovog dioksida u atmosferu i spriječiti sječa oko 1800 stabala.
Dukat s ponosom ističe kako sve projekte u ovom području osmišljavaju i realiziraju kako bi doprinijeli ostvarenju Europskog zelenog plana – klimatski neutralnoj i održivoj EU te kako je svaka održiva inicijativa, koja pridonosi smanjenju nastanka otpada, dobrodošla te o njoj treba javno govoriti u cilju edukacije i inspiracije poslovnih subjekata i građana.
Korist, ali i obveza za sve
Uvođenje principa kružnog gospodarstva na svim nivoima smanjilo bi pritisak na okoliš i ojačalo gospodarstvo Hrvatske, a prema nekim procjenama potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.
No prelazak na kružno gospodarstvo ne ovisi samo o vladi i industriji. Potrošači također imaju svoju ulogu i mogu doprinijeti ako duže koriste stvari, popravljaju ih ili odvoze na mjesta za recikliranje. Odabir održivih proizvoda mora postati novi standard za sve.
Sadržaj nastao u suradnji s Dukatom