Reciklažne navike u Hrvatskoj poboljšavaju se uslijed mnogobrojnih javnih kampanja. No, i dalje postoji vidljiv problem kada je riječ o prekomjernom bacanju smeća. Tako se, prema statistikama, u samo jednoj godini baci 86 tona hrane. Niti svijest o elektroničkom otpadu nije još uvijek na zavidnoj razini. Naime, prema službenim statistikama čak 85 posto ukupnog otpada Republike Hrvatske čini elektronički otpad.
Elektroničkim i električnim uređajima smatra se svaki uređaj koji za svoj pravilan rad treba električnu energiju. Nakon prestanka pravilnog rada, takav uređaj postaje elektronički otpad. No, važno je znati da nije svaki otpad ujedno i smeće.
- Otpad je vrijedan resurs koji nam kroz proces reciklaže doprinosi očuvanju prirode i smanjenju potražnje za prirodnim sirovinama. Upravo zbog sveg navedenog, Hrvatski Telekom je akcijom „Zamijenite i uštedite“ koja je počela u veljači motivirao naše korisnike da steknu naviku odlaganja otpada, ali i pojačaju svijest o reciklaži EE otpada. – priča Marko Sunara, stručnjak za materijalno poslovanje Hrvatskog Telekoma. Nadodaje kako je upravo Elektronički otpad (EE) najbrže rastući u Europskoj uniji.
- Također, zanimljivo je kako je Hrvatska 2017. godine reciklirala 81,3 posto elektroničkog otpada što ju je tada stavilo na prvo mjesto u EU-u. Zadnji dostupni podaci ukazuju blagi pad, vjerojatno uvjetovan smanjenom potrošnjom – tvrdi Sunara.
„Otpad je vrijedan resurs“
Kaže kako bi se cijela priča pomaknula korak nabolje kada bismo uspjeli kolektivno osvijestiti da otpad nije smeće, već vrijedan resurs.
- Zapravo pravilnim zbrinjavanjem smanjiti ćemo i potrebu za resursima, nećemo ih eksploatirati u tolikoj mjeri, posebno one rijetke te na taj način imati negativan utjecaj na prirodu. Ujedno ćemo na ispravan način zbrinuti štetne tvari koje mogu napraviti iznimnu štetu biljnom i životinjskom sustavu, a samim time i zdravlju ljudi. I baš zbog toga moramo biti osviješteni te postupati odgovorno – pojašnjava Sunara.
Sami E- otpad je pun štetnih tvari koji izrazito štetno mogu djelovati na okoliš i na zdravlje čovjeka ukoliko se ne zbrine na odgovarajući i ekološki odgovoran način. Neke od njih, kao što su živa, barij, litij, olovo, plastika (dioksin), krom, kadmij i drugi, utječu na reparativni sustav, reproduktivni, razvoj nakaznost, razvoj ploda, kancerogenost...
Iako se svijet u kojem se odgovorno reciklira mnogima čini utopijski, Marko Sunara vjeruje da je to itekako moguće.
- Definitivno u Hrvatskoj imamo ogromni prostor za napredak. Sramežljivim koracima idemo prema naprijed, ali sam uvjeren kako ćemo kroz skori period dostići, ako ne i prestići prosjek EU-u, jer ipak kao zemlja koja se diči svojom ljepotom, bilo bi i društveno odgovorno kad bismo se mogli pokazati kao narod koji tu istu ljepotu čuva za slijedeće generacije – opisuje Sunara i pojašnjava svoju sliku svijeta onda kada bi svi reciklirali.
- A što bi se dogodilo kada bi svi reciklirali?! Čišći zrak, smanjenje onečišćenja tla, zraka i vode, ušteda energije, očuvanje ljudskog zdravlja, nepostojanje deponija u današnjem obliku, manja cijena prozvoda… Mogao bih do sutra nabrajati – zaključuje.
Važnost je u edukaciji
Da bi se proces reciklaže razumio u potpunosti, najprije je potrebno shvatiti osnovne pojmove. Tako postoji sve više zastupljeno kružno gospodarstvo koje za cilj ima ponovnu uporabu predmeta, no postoji i ono linearno.
- Linearno gospodarstvo je model u kojem se određeni proizvod nakon korištenja baca. Negativni elementi za proizvodnju određenog proizvoda zahtijevaju veće količine jeftinih materijala, ali i energije. Dakle nakon određenog roka imamo otpad koji je u opticaju te nam zagađuje okoliš. Kružno gospodarstvo je sustav koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, reciklažu proizvoda i materijala što je duže moguće kako bi produžili rok trajanja proizvoda. Samim time smanjuje se količina otpada, potrošnja resursa i emisije štetnih plinova – pojašnjava Sunara.
Kako bi se filozofija elektroničkog otpada kao resursa mogla u potpunosti shvatiti, najvažnije je osvijestiti što zapravo jest elektronički otpad.
Zaključno, cijela priča o zdravijem okolišu i čišćem svijetu počinje od nas samih. Sunara je to za kraj objasnio pjesničkim stihovima.
- Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap? Vjerujem da se određen broj stanovnika može prepoznati u citatima „Slapa“, kada pričamo o ovom pitanju, no zapravo pomak tj. promjena društava uvijek polazi od pojedinca tj. od nas samih. Društveno odgovornim ponašanjem, ali i informiranošću direktno utječemo na pozitivne pomake– ističe.
Pravi pomak ka prepoznavanju problema učinio je Hrvatski Telekom. Akcijom Zamijenite i uštedite korisnicima je ponudio mogućnost da svoj stari uređaj zamijene novim uz popuste. Nije bitno jeste li korisnik privatnih ili poslovnih usluga Hrvatskog Telekoma ili ne koristite naše usluge - ponuda je namijenjena svima. Popust u visini procijenjene vrijednosti svojih rabljenih uređaja možete iskoristiti kao umanjenje iznosa za novi mobitel, dodatnu opremu ili druge proizvode iz njihove ponude.
Sve što trebate je odnijeti uređaj u vama najbliži T-centar, raspitati se za otkupnu cijenu i s popustom odabrati novi uređaj. Više detalja dostupno je na poveznici.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.