Adrović: Banke će u 2010. godini izgubiti čak 1,6 milijardi kuna

Zdenko Adrović, predsjednik uprave Raiffeisen banke, procjenjuje da će hrvatske banke iduće godine iskazati 1,6 milijardi kuna gubitaka na kreditnim plasmanima. Proizvodnja građevnog materijala, proizvodnja namještaja i dijelova za automobile, zatim trgovina namještajem i građevnim materijalom te graditeljski poduzetnici – dominiraju među tvrtkama koje već sada imaju problema s otplatom duga.

Nakon njih, u 2010. godini slijede problemi kod otplate dugova malih poduzeća i stanovništva, kazao je Zdenko Adrović, na ovotjednom Liderovu forumu, upozoravajući da se, nakon što su uspješno izdržale prvi udar, banke sada suočavaju sa stagnacijom kreditnog portfelja, smanjenjem nekamatnih prihoda, povećanjem gubitaka na nenaplativim plasmanima i smanjenjem profitabilnosti.

Loši plasmani banaka
Udio loših plasmana povećao bi se u odnosu na kraj 2009. jedan postotni poen, sa četiri na pet posto, što na postojeći iznos kreditnog portfelja i garancije banaka u nominalnom iznosu donosi približno 3,5 milijardi kuna potencijalnih gubitaka. Kako je polovica loših plasmana pokrivena rezervacijama, Adrović je došao do iznosa gubitka od 1,6 milijardi kuna, koji će istopiti dobit banaka. Inače, u javnosti se pojavljuju različiti podaci o lošim plasmanima banaka, ovisno o metodologiji.

HNB redovito objavljuje udio loših plasmana u ukupno odobrenim kreditima. Sada u prosjeku loši plasmani iznose 6 posto na cijeli portfelj, i to 5 posto kod stanovništva i 9,4 posto kod tvrtki, a u idućoj godini analitičari očekuju rast na prosječnih 12-15 posto. Adrović pak koristi podatke o udjelu loših plasmana u odnosu na broj odobrenih kredita. Prema toj metodologiji, 2006.-2008. u Hrvatskoj je bilo 3,2 posto loših kredita, a njihov bi se udio do kraja iduće godine povećao na 4,9 posto.

– Kod dugotrajnih strukturnih kriza kao što je sadašnja kriza globalnog financijskog sustava i recesija realnog sektora koja se na nju naslanja, kreditne institucije prvo idu na reprograme kredita, a tek kad iscrpe sve mogućnosti reprograma, iskazuju gubitak vrijednosti plasmana – kaže.

Nema smanjenja kamata
Prvi čovjek Raiffeisen banke ujedno je prvi domaći bankar koji je najavio smanjivanje broja zaposlenih u bankama i ostalim financijskim institucijama, jer je smanjenje kreditne aktivnosti trajnijeg karaktera.

RBA očekuje da će se iduće godine oporavak kreditiranja prvo pojaviti na području sezonskog kreditiranja domaće proizvodnje i uslužnog sektora, kreditiranje investicija će stagnirati do 2011., dok se iduće godine ne očekuje oporavak kreditnog portfelja stanovništva. Budući da će banke zadržati dosegnutih 3,5 posto kamatne marže, Adrović kaže da ne treba očekivati smanjenje kamatnih stopa koje su jedan oblik zaštite banaka od rizičnosti domaćeg klijenta.

– Za izlazak gospodarstva iz krize nužno je djelovati antirecesijski, ali umjesto toga suočeni smo sa dva prociklična utjecaja kao što su veće kamate i veći porezi – kazao je Adrović.