Agrokor i Ina na čelu 100 najvećih tvrtki u Adria regiji

Agrokor i Ina vodeće su kompanije na popisu 100 najvećih u Adria regiji koji je na temelju prihoda ostvarenih u 2008. izradila i danas predstavila konzultantska tvrtka Delloite. Lista, naime, obuhvaća šest zemalja bivše Jugoslavije, a uz Agrokor, koji je na prvome mjestu sa 3,78 milijardi eura prihoda u 2008. te Inu sa 3,75 milijardi na drugom, u prvih pet ušli su još srbijanski NIS te slovenska Petrol grupa i Mercator.

Samo dva proizvođača
Ivica Krešić, direktor Odjela za financijsko savjetovanje u Delloiteu kaže kako je politika snažne ekspanzije kroz organski rast i selektivne akvizicije te najveći godišnji rast prihoda od 36 posto Agrokoru osigurala lidersku poziciju na listi, a Delta M srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića imala je malo slabiji rast – 35 posto – i na devetom je mjestu ljestvice, ispred Konzuma sa 1,6 milijardi eura prošlogodišnjih prihoda. Iako je po prihodima za 35 milijuna eura iza Delte M, Konzum ima gotovo tri puta, a Agrokor dvostruko veću dobit od Delte.

U prvih su deset i Petrol, Poslovni sistemi Mercator i JP EPS Beograd. Od sto tvrtki s Deloittove liste najviše ih je, 38, iz Slovenije. Slijedi Hrvatska sa 30, Srbija sa 23, BiH s pet, Makedonija s tri te Crna Gora s jednom tvrtkom.

Iako je već samo po sebi zabrinjavajuće da Slovenija, koja je gospodarski manja – na listi 100 najboljih po prihodima ima više tvrtki od Hrvatske – još je gore što polovica hrvatskih dolazi iz robe široke potrošnje i transporta, a samo dvije iz proizvodnje.

Usto, mnogo je manje hrvatskih nego slovenskih tvrtki orijentirano na izvozna, čak i regionalna tržišta, pa bi doista trebalo vidjeti i učiti što to Slovenci rade bolje od nas da postižu veću konkurentnost na inozemnim tržištima - objašnjava Krešić.

- Posljedice globalne financijske krize počele su se u ekonomijama zemalja Adria regije osjećati u posljednjem tromjesečju 2008. Trenutačno se čini vjerojatnim da će se prosječni BDP u regiji smanjiti između 3 i 6 posto, što je uvjerljivo najslabiji rezultat od ranih devedesetih.

Usprkos različitim strukturama ekonomija u regiji, razina smanjenja njihova BDP-a bit će slična, a kao posljedica tog osjetnog i naglog smanjenja ekonomske aktivnosti te još bržeg širenja nelikvidnosti, pažljivo upravljanje tijekovima novca postalo je iznimno važno za sve tvrtke i državne uprave u regiji – napominje.

Sporiji rast aktive
Ukupni prihodi od prodaje tvrtki iz energetskog sektora porasli su 22 posto godišnje, što je znatno više od prosječne stope rasta među Adria top 100 kompanija, koja je iznosila 16 posto, a bankarski je sektor u regiji zabilježio rast aktive, koji je uglavnom sporiji nego prijašnjih godina, ali je svugdje zabilježen svjetski trend usporavanja kreditnih plasmana.

Na listi top 25 regionalnih banaka prema visini ukupne aktive vodi slovenska NLB banka. Slijede je četiri banke u Hrvatskoj – Zagrebačka, Privredna, Erste i Raiffeisen, a među deset su najvećih još i Splitska (8.) i Hypo Alpe-Adria banka (9.).