Dan nakon raskola na relaciji izvanredna uprava Agrokora i njegovi dobavljači, pozicije omekšava Sberbank koji je dosad imao najoštrije komentare na postupanje uprave. Dobavljači su zbili redove, čekaju iduću srijedu i novi sastanak Udruge dobavljača Agrokora u Francku na kojem bi se trebao definirati zajednički cilj najvećih hrvatskih tvrtki.
Kategorije potraživanja
Nacrt nagodbe većini ne odgovara jer je definirao početne pozicije predaleko od njihova konačnog cilja. HNS im je obećao pomoći, a dioničari Agrokorovih tvrtki doživjeli su novi udar dramatičnim padom vrijednosti svojih dionica. Cijena dionice Jamnice pala je na nevjerojatnih 3900 kuna, dok je prvih dana tekuće godine koštala čak 140.000 kuna. Kreditna banka Zagreb, odnosno osiguravateljski mogul Dubravko Grgić traži pak nadoknadu štete koju je malim dioničarima počinila izvanredna uprava predvođena Antom Ramljakom kada je u nacrtu nagodbe najavila stvaranje novog Agrokora i brisanje kapitala manjinskih dioničara. To bi bio presjek događanja u petak, a pokazuje koliko je kompleksna situacija u Agrokoru i koliko će biti teško sklopiti nagodbu na koju se nitko neće žaliti.
Dobavljači, iako se prezentiraju kao jedna skupina, mogu se podijeliti u najmanje četiri skupine po vrsti tražbina. Tu je stari dug za robu i usluge, a plaćeno ga je do sada nekima do 18 posto, a nekima i u potpunosti. Graničnog duga, a to je onaj za robu koja je bila fakturirana prije 10. travnja 2017., ali je valuta plaćanja bila ugovorena kasnije od tog datuma, ostalo je još za naplatiti oko 180 milijuna eura.
U Agrokoru tvrde da su platili oko 250 milijuna kuna graničnog duga, a među dobavljačima se tvrdi da se i to radilo preferirajući neke dobavljače jer je nekima plaćeno samo 28 posto, a drugima cijeli granični dug. Tvrde i da su u Agrokoru više plaćali onima koji su im dobavljali sirovine i repromaterijal. Tipični su predstavnici tvrtki koje potražuju stari dug i granični dug Atlantic Grupa i Podravka. U težoj su situaciji, jer im ništa nije plaćeno, tvrtke poput Francka, Vindije ili Adrisa, koje su Agrokoru dale kredite ili financijske mjenice. Naime, kredita je barem 1,2 milijarde kuna, dok je financijskih mjenica oko 1,5 milijardi kuna. Neke su osigurane – ali dionicama koje su proglašene nevrijednima – dok ima i onih za koje se jamčilo Agrokorovim usjevima. Plan je dobavljača staviti na kup sve te različite tražbine, osiguranja, postotke naplate i pokušati dogovoriti zajednički stav o tome na koji način naplaćivati dug. Ako se ne uspije, a za to će biti potrebno puno razumijevanja, dobavljači će biti oslabljeni.
Predsjednik uprave Sberbanka Herman Gref pak izjavio je da ne isključuje mogućnost omekšavanja svoje pozicije u tom sporu.
Serija pregovora
– Održali smo seriju pregovora i možemo reći da je ton bio konstruktivan. Smatram da je to pravi put i, ako njime nastavimo, imamo priliku za dogovor – rekao je Gref novinarima, što je iznenađenje jer su nedavno još tvrdili da se izvanredna uprava poslužila ucjenom kad nije priznala njihov dug od 1,1 milijardu eura. Sada su reterirali pa kažu da u zadnje vrijeme svjedoče promjeni takve situacije. I dok se Sberbank približava stolu, mali dioničari bjesne i zbog nagodbe i zbog reakcije tržišta kapitala na nju. Cijena Leda pala je u petak 60 posto, a Zvijezde čak 95 posto, što nije iznenađenje s obzirom na to da su u nacrtu nagodbe proglašene bezvrijednima. Zato Dubravko Grgić traži odštetu za Zvijezdu, PIK Vinkovce i Vupik, u kojima ima udjele, i tvrdi da se počinjena šteta diže i na 63,7 milijarde kuna.
Pogledajte i galeriju skidanja Agrokorovog logotipa sa Ciboninog tornja: