Aleksa Bjeliš o modernizaciji Sveučilišta: Smjer nam je dobar

Iako ne podržava blokadu fakulteta i metodu trenutačne studentske borbe za besplatno studiranje, jer ona uvodi eliminaciju akademskih prava i sloboda ostalih studenata, rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš zahvalan je studentima što su prepoznali neke urgentne kritičke teme i pitanja koja su loše postavljena u hrvatskom visokoobrazovnom sustavu, a vezana su za participacije u troškovima studiranja.

– Aktualno čelništvo Sveučilišta u razgovorima s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te sindikatima, kao i u unutarsveučilišnoj komunikaciji, već nekoliko godina inzistira na traženju novih rješenja za cijeli niz otvorenih pitanja.

Studenti su dobro prepoznali neke od problema i svoje su zahtjeve postavili u istom smjeru u kojem su to učinila i sveučilišna tijela u protekle dvije godine. Stiglo je vrijeme u kojem svi sudionici sustava zajednički moraju pronaći rješenje koje će dovesti do transformacije postojećeg stanja, a time i do uvođenja modela u kojem će se studentske participacije u troškovima studiranja temeljiti isključivo na uspješnosti u studiranju. Posebno je ključno u sustav ugraditi socijalnu osjetljivost koja će svima otvoriti mogućnost studiranja – tvrdi rektor Bjeliš.

Velik je problem, nastavlja, što danas previše studenata mora intenzivno raditi kako bi studiralo. Stoga i ne čude podaci o prosječnim duljinama studiranja, kao i o broju studenata koji nikad ne uspiju dovršiti studij. Ljudi, kaže, moraju osjetiti da je ulaganje u znanje, životno bitno ulaganje.

– Ne samo kao rektor, nego i kao roditelj, smatram da je mnogo važnije uložiti u obrazovanje svoje djece, nego brinuti se isključivo za stjecanje materijalnih dobara. U Hrvatskoj još uvijek dominira sustav u kojem se lakše ulazi u kredite, nego u ulaganja kojima bi se djeci osigurali uvjeti za što kvalitetnije obrazovanje. Njegov je rektorski mandat, osim studentskih blokada, obilježilo i uvođenje bolonjskog procesa na fakultete. Promjene u sustavu, odnosno režimu studiranja, bile su neminovne – smatra rektor.

– Bolonjski proces stigao je na sveučilišta da bi u preuzeo ulogu osvjetljivača dotadašnjih loših aspekata sustava i okidača promjena. Svjestan sam kritika koje kažu da se bolonjskim procesom smanjuje kreativnost, inicijativa i sloboda studenata, ali ih nisam spreman uvijek prihvatiti. U središtu bolonjskog sustava je student na kojeg se fokusira cijeli studijski proces. Za to je nužno osigurati puno bolje uvjete nego što su naši, i to je jedna od glavnih preokupacija Sveučilišta. Mnoge bitne aspekte procesa, nažalost, još nismo ni zahvatili – zaključuje Bjeliš.