Stigli američki fondovi koji otkupljuju loše kredite

Godinama zamrznuto tržište nekretnina odnedavno je pod povećalom velikih svjetskih igrača. Neimenovani američki fondovi zainteresirani su za otkup dijela kreditnog portfelja domaćih banaka osiguranih nekretninama, ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik.

Ugovori o povjerljivosti

Nekoliko sugovornika s tržišta nekretnina, ali i visokih financijskih krugova, potvrdilo nam je da su u tijeku razgovori o mogućoj prodaji loših kredita specijaliziranim investitorima, o čemu su potpisani i ugovori o povjerljivosti. Neslužbeno se spominju igrači iz Češke i Poljske, a upućeni kažu da su na tim tržištima američki fondovi uspostavili baze za operacije u Europi.

Realizira li se takva transakcija, bila bi to dobra vijest za odmrzavanje tržišta nekretnina. Ulazak takvih investitora, također, vratio bi Hrvatsku na investicijsku kartu “mainstream” ulagača s koje opasno klizi zahvaljujući špekulativnom kreditnom rejtingu s negativnim predznakom. Vijest da ima zainteresiranih za otkup dijela portfelja koji guše banke pozdravljaju u HNB-u koji je i sam nedavno donio pravila igre za takav potez banaka.

“Veselio bi nas takav razvoj događaja jer bi to bila pomoć bankarskom sektoru. Naš je stav bolje novac u ruci danas nego sutra komad nekretnine upitne vrijednosti”, prokomentirao je viceguverner zadužen za superviziju Damir Odak. Premda su neki pravila regulatora protumačili kao bankama nepotrebno otežavanje rješavanja tereta, glavni supervizor ističe da očekuje od banaka da se drže samo dvaju ključnih pravila.

“Bez obzira kome banka proda portfelj, ne želimo vidjeti nikakve ‘maštovite’ metode naplate, posebno ne u segmentu poslovanja s građanima. Klijenti su posao sklopili s bankom i mi ćemo upravo banke i dalje držati odgovornima da se u naplati koriste tužbe, ovrhe i ono što predviđaju pozitivni propisi, kao da klijent i dalje posluje s tom bankom”, poručuje Odak. Posljednji podaci središnje banke za kraj prošle godine pokazuju da banke imaju poteškoća s naplatom 30,3 milijarde kuna kredita tvrtkama i da je ta brojka u kontinuiranom porastu. Od 13,7 milijardi kuna loših kredita građanima, stambenih je kredita, koji su u pravilu gotovo svi osigurani nekretninama, 4,7 milijardi kuna.

Injekcija gotovine

Zasad je nepoznato koji dio bankarskog portfelja zanima američke fondove. Ako su u fokusu ‘retail’ krediti, njihova je naplata lakša i izvjesnija unatoč dramatičnim medijskim hajkama koje redovito prate deložacije.

Kad su u pitanju komercijalne nekretnine, osim cijene čiji diskontni faktor može rasti u nebo, utrživost ovisi ponajprije o snažnijem investicijskom ciklusu i gospodarskom rastu, koji su zasad samo dobra želja. Osim za banke koje bi dobile injekciju gotovine, otkup portfelja povećao bi likvidnost na tržištu nekretnina i ublažio neizvjesnost budući da su cijene volatilne zbog malog broja realiziranih transakcija.

Benefiti za širu ekonomsku sliku još su veći jer priljev kapitala u makroaspektu znači rast inozemnih stranih investicija, ublažava pritisak na razduživanje banaka, povećava potencijal za generiranje dohotka iz dosad zamrznute imovine, i ne manje bitno, pokazuje da još uvijek ima investitora spremnih na velike zalogaje.