Unatoč svemu - prognozama da tržište nema uporišta za dalji rast, da se cijene dionica napuhuju i nabijaju, što mogu biti dojmovi ili priželjkivane promjene trenda, ali unatoč i golim činjenicama da vrijednost dionica i tržišna kapitalizacija kompanija daleko nadmašuju njihovu profitabilnost - hrvatska burza ne posustaje.
Protekli tjedan donio je nove cjenovne rekorde na domaće tržište kapitala, Crobex Zagrebačke burze je u petak zaključen na najvišoj povijesnoj zaključnoj vrijednosti.
Ukupni zabilježeni promet na burzi od 1,32 milijarde kuna bio je za četvrtinu viši nego tjedan dana ranije, a razlog je veći promet i dionicama i obveznicama. Dionički promet iznosio je 455,6 milijuna kuna i za petinu je nadmašio tjedan ranije. Doživljava li tržište vrijednosnih papira svoj zenit i je li vrijeme za promjenu smjera i načina ulaganja?
Prof. Ivan Lovrinović profesionalno se uključio u novi nekretninski fond Učka-Marjan koji vodi nekad najveći dioničar Križevačke banke Goran Delić, koji je likvidirao banku i isplatio štediše. Delić se zato mogao vratiti u biznis koji se zasniva na povjerenju, a Lovrinović svoj angažman vidi kao novi izazov u poslu za koji je baš pogođen trenutak. On, a podupire ga i Branimir Lokin, tvrdi da na tržištu više neće biti eksplozija i senzacija.
Dionice će oscilirati gore-dolje bez značajnih pomaka u bilo kojem smjeru. Zato je, po njemu, kucnulo vrijeme za nekretninske fondove koji mogu amortizirati krize koje se pojave, pa makar se fond zvao Učka-Marjan iz Križevaca. Ovakve prognoze uglavnom su davali svi analitičari kada su trebali procijeniti kretanja u 2007. godini. Bila su dva dominantna razmišljanja - tržište će rasti oko 20 posto jer se više ne može ponoviti sjajna 2006. godine. Rast će samo selektivno neke dionice ili neki sektori, ali ne linearno sve ili većina vrijednosnica.
Tržište je, međutim, krenulo potpuno suprotnim smjerom, u samo prva tri mjeseca Crobex je narastao više od 30 posto. Svi koji imaju gotovinu spremnu na ulaganja na velikim su mukama. Šefovi fondova grozničavo pokušavaju proniknuti u budući trend, ako deponiraju novac izmiče im dobit, a ako ga sada ulažu veliko je pitanje što će donijeti ta investicija. Danas je apsolutno nemoguće i kod ljudi s velikim tržišnim iskustvom pronaći konsenzus oko budućeg kretanja tržišta.
Visoke cijene dionica upućuju u logičnu korekciju, a sve više novca koji se slijeva u fondove i pojedinačne portfelje ne vodi ka tome. Ništa u bližem i širem okruženju ne upozorava da bi se hrvatska burza trebala crveniti, sve burze u regiji također postižu povijesne rekorde. Domaće dionice doduše krenule su s puno više razine, ali Hrvatska je jedina među njima kandidat za EU.
Prema iskustvima drugih tranzicijskih zemalja, optimizam ulaska u EU odražavao se na burzama dvocifrenim rastom indexa. Osim Mađarske, sve burze novih članica i dalje rastu. Ipak, do zasićenja mora doći, ako ništa drugo mogu ga i hoće isprovocirati veliki igrači na burzi. Koliko će trajati američki san o balkanskim prinosima na dionicama, pitanje je na koje trenutačno nema odgovora.