Ove godine mogu se očekivati iznenađujuće pozitivne kvartalne stope gospodarskog rasta, ali one neće pozitivno utjecati na zaposlenost. Dapače, makroekonomski analitičar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Darko Oračić očekuje nastavak rasta nezaposlenosti, ali malo sporiji nego prošle godine.
Opasne centralne banke
Oračić je takav zaključak predočio na okruglom stolu Središnje službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o krizi, oporavku i tržištu rada na kojem je glavni ton dalo njegovo izlaganje po kojemu su glavni krivci za krizu koja drugu godinu trese svijet američka i europska središnja banka.
Oračić je analizirao kretanje novčane mase i BDP-a te tvrdi da BDP, uz godinu dana zaostatka, prati rast novčane mase. Za posljednju krizu nisu krive komercijalne banke, napuhane nekretnine ili najčešće spominjani psihološki razlozi već središnje banke jer su povukle novac i tako potakle rast kamata. To je smanjilo domaću potražnju, pao je i izvoz te je to donijelo negativne stope rasta.
Gospodarska kriza u zoni eura “prelila” se u Hrvatsku preko međunarodne trgovine i financija.
– Glavni su izvor ekonomske nestabilnosti središnje banke sa svojom politikom i pokušajima da djeluju kao stabilizator – naveo je Oračić. Procjenu da nas čekaju iznenađujuće pozitivne stope kvartalnog rasta, ali to ne znači i trajniji oporavak, analitičar HZZ-a izvlači iz činjenice da će visok rast novčane mase u zoni eura povećati uvoz, a time i hrvatski izvoz.
Oračić očekuje i veći priljev financijskog kapitala u Hrvatsku, što će preko deviznih intervencija središnje banke povećati novčanu masu i domaću potražnju.
Poljski poučak
– Teško je sad reći bi li Hrvatska izbjegla krizu ili umanjila pad da je vodila drukčiju monetarnu politiku, a ionako je kasno za to – kazao je Oračić.
Dodao je kako nije slučajno što je Poljska jedina imala pozitivne stope rasta jer je njezina politika fleksibilnog tečaja pridonijela tome da se država manje zadužuje.
– Redovito pratimo kretanje monetarnih varijabli i rabimo ih za objašnjavanje gospodarskih kretanja. Pokretanje rasprave o toj temi ne treba doživjeti ni kao kontroverzu ni kao provokaciju – odgovorio je Oračić na pitanje kako to da baš sad HZZ pokreće raspravu o tomi.
Za razliku od njega, Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, ustvrdio je da je ekspanzivna monetarna politika pridonijela krizi.
Treći sudionik okruglog stola, visokopozicionirani stručnjak HNB-a Vedran Šošić suzdržao se od polemika rekavši samo da je ekonomskih kriza bilo i prije nego što su stvorene središnje banke.
Slažem se s onima koji zastupaju stajalište kako je glavni uzrok krize ekspanzivna monetarna politika...Tako da su banke ušle u kreditiranje ljudi koji si, objektivno, nisu to mogli priuštiti-mislim na subprime kredite...Kako se kaže: lanac je onoliko jak koliko je jaka najslabija karika...banke su su malo prekalkurirale (USA) smatrajući da će cijene nekretnina vječito rasti i da neće izgubiti novac...