– Ovaj se posao može raditi samo uz povjerenje i potporu svih čimbenika. Kako vidim da te potpore nema, ja se neću natjecati za drugi mandat – objavio je Anton Kovačev, čelnik HBOR-a, na predstavljanju rezultata poslovanja u 2013. godini, stavljajući točku na i najavama da mu Vlada traži nasljednika. Poručio je i da su rezultati HBOR-a izvrsni, a napadi i prozivke u posljednje vrijeme nepotrebni te da su služili nečemu drugom, a ne radu HBOR-a.
Ulažu 100 milijuna kn
Otkrio je da razmatra poslovne ponude koje već ima iz Hrvatske i inozemstva i da će najvjerojatnije završiti u bankarskom sektoru.
– Pa razmislit ću i prihvatiti najbolje rješenje. Ali mogu samo kazati da, s obzirom na rezultate, neću imati nikakvih problema – smatra Kovačev.
Kad je posrijedi poslovanje razvojne banke u prošloj godini, dobit joj je iznosila 189,9 mil. kn, s rastom od 41 posto u odnosu na 2012.
– Dobit je veća zbog nižih rashoda, jeftinijih kamata i otplate skupih obveznica. Visina zaduženja nam je jednaka, ali rješavali smo se skupljih zaduženja iz prethodnog razdoblja – objasnio je Kovačev.
Kao posebno pozitivan znak istaknuo je znatno povećanje kredita za nove investicije čiji se udio vratio na 64 posto, koliki je bio i pretkrizne 2007. godine, ukupno 5 mlrd. kn. Ukupna kreditna aktivnost lani je iznosila 7,8 mlrd. kn i pala je 24 posto u odnosu na rekordnu 2012., no rasla je 19 posto u odnosu na 2011. U 2012. i 2013. izvoznicima su odobrili više od 10 mlrd. kn kredita, osigurali 9,6 mlrd. izvoznih poslova i izdali 350 mil. kn garancija.
– Poduzeća su manje koristila kredite za obrtna sredstva, a puno ih je u predstečajnim nagodbama i nisu u prilici tražiti kredit, bilo za investicije, bilo za obrt – kaže Kovačev. Upravo za potporu toj skupini potkapitaliziranih poduzeća, koja uspješno prođu predstečajne nagodbe, HBOR je u prosincu donio odluku o osnivanju Razvojnog investicijskog fonda koji bi trebao prikupiti najmanje milijardu, a najviše dvije milijarde kuna. Razvojna će banka uložiti 100 mil. kn i poziva hrvatske investitore, banke te privatne i institucionalne ulagače iz EU da se pridruže ulaganju u ovaj fond.
Srednja kvaliteta portfelja
Koliko smo uspjeli doznati, banke i nisu naročito zainteresirane za ovaj projekt jer se radi upravo o tvrtkama čije su dugove reprogramirali i u sklopu nagodbe, ne mogu im odobravati nove kredite. Zbog afere Šegon Kovačev je prezentirao i usporedbu HBOR-ove kvalitete portfelja s ostalim razvojnim bankama te komentirao da su sa 85 posto kredita koji se uredno servisiraju i 5,2 posto dospjelih nenaplaćenih potraživanja nešto bolji od “zlatne sredine”.
>> Anton Kovačev odlazi nakon dva desetljeća, Ivo Bilić dolazi na čelo HBOR-a?
Nebi ni ja da sam pun kao on!