Situacija s kreditima u susjednoj Mađarskoj, tvrde tamošnji stanovnici, čak je i gora nego u Hrvatskoj. Mnogi koji su dizali kredite u francima da bi kupili stan ili kuću danas strepe za imovinu. Andrea Kauric iz Nagyatada kupila je automobil koji otplaćuje teškom mukom.
– Prije deset godina u banci sam digla kredit od 2,2 milijuna forinta (60.000 kuna) kako bih kupila Toyotu Yaris. Auto sam već davno otplatila, no banci u iduće četiri i pol godine moram još vratiti čak 1,5 milijuna forinta (41.000 kuna). Ako bih htjela otplatiti kredit odjednom, to bi me stajalo još 500.000 forinta (13.640 kn) – nezadovoljna je Andrea.
Poljaku bez posla država plaća tri rate kredita
Prema podacima iz siječnja ove godine, Poljaci su između 2006. i 2008. godine, kada je švicarski franak oslabio u odnosu na euro i dolar, u bankama koje su većinom u stranom vlasništvu posudili najviše franaka, čak 53 milijarde, a kreditnu omču oko vrata danas ima više od 700 tisuća ljudi. Dvadesetšestogodišnji turistički vodič Kamil Diduszko zna kakve probleme imaju zaduženi Poljaci jer je njegova sestra jedna od njih.
– Prije pet godina moja je sestra podigla kredit vezan za švicarski franak iznosu od 50 tisuća eura na 25 godina. Rate su joj u odnosu na početak otplate porasle 30 posto, ali je uspjela kredit prebaciti u zlote – kaže Diduszko. Država će zaduženom Poljaku pomoći platiti kredit ako izgubi posao, ali samo u slučaju da je propalo poduzeće i da radnik nije kriv što je postao nezaposlen pa će, umjesto njega, platiti tri rate kredita koje nikad neće morati vratiti.
Raspitao sam se, kod lihvara je kamata manja
Kemal Duraković iz Bugojna nije ni slutio što ga čeka kada je prije pet godina uzeo kredit od pola milijuna maraka (1,8 milijuna kuna) u Hypo banci BiH, a koji je vezan uz tečaj švicarskog franka. Kao hipoteku založio je dio poslovnog centra koji posjeduje, a bila su mu potrebna i tri jamca. Nakon pet godina vraćanja kredita, još uvijek je dužan oko 2 milijuna kuna, a rata mu je uvećana u odnosu na prvu vraćenu ratu za oko 12.000 kuna. – Manju kamatu imaju lihvari u BiH od ovih naših banaka. Ako izračunamo razliku tečaja, dobijemo računicu kako je meni kamata na kredit 60 posto. Raspitivao sam se, zaista je manja kamata u lihvara – kaže nam Duraković. Ističe kako je zbog situacije u kojoj se našao morao djecu s fakulteta vratiti kući jer im nije mogao više financirati školovanje. I to je bila kap koja je prelila čašu.
– Uredno plaćam rate kredita, nijednom nisam zakasnio, ali mogu samo reći kako više nijednu ratu neću platiti. Upozoravao sam banku na ovaj problem, pozivao ih da nađemo zajedničko rješenje, ali odgovora nije bilo. S trojicom jamaca sam se dogovorio da ćemo tužiti banku.
tako vam je to kad ste banci dužni ali kad je ona vama dužna pojeo vuk magare. zato bolje buditi vi njima dužni nego oni vama jer svoj ulog kod njih malo tko može vratiti.