Banka Kovanica, sa sjedištem u Varaždinu i tržišnim udjelom od tek 0,29 posto, postigla je, prema HNB–ovu polugodišnjem izvještaju, najbolju profitabilnost među malim bankama i treću na tržištu. O poslovanju smo razgovarali s predsjednikom uprave Nicolom Ceccarolijem.
Nekoliko godina čistite portfelj; od 2015. u plusu ste, upravo ste ostvarili polugodišnju dobit od 6,5 mil. kuna i godišnji povrat na kapital veći od 10 posto. Upravo to ste i najavili kad smo razgovarali prije dvije godine.
Ključ je uspjeha dobro provedeno restrukturiranje i fokusiranje na poslovanje s građanima, posebno na potrošačke kredite koji su nam “core business” i glavna konkurentska prednost u odnosu na tržišne lidere. Nemamo ambiciju biti “one-stop-shop” poput velikih banaka, nego se fokusirati na nekoliko niša, a potrošačko kreditiranje jedna je od njih. Zahvaljujući uspjehu u retailu, sad smo spremni rasti i u segmentu poslovanja s poduzetništvom. Imamo dovoljno likvidnosti a omjer kredita i depozita ispod je tržišnog prosjeka.
Zbog situacije s Agrokorom većini je banaka dobit rapidno pala ili su u minusu. Koliko ste vi izloženi grupaciji?
Nakon inicijalne traume zbog problema jedne od najvećih poslovnih grupa na Balkanu, očekujemo i pozitivne efekte: unaprijedit će se konkurentnost i rezultati. Izravna i neizravna izloženost Kovanice Agrokoru i povezanim poduzećima jest – nula, zahvaljujući solidnom menadžmentu rizika i superviziji HNB–a. Posljednjih godina imali smo razboritu superviziju koja je spriječila kulminaciju fenomena “bankarstva u sjeni”.
Prije nekoliko godina imali ste visok udio loših kredita, ali i pokrivenost od gotovo 70 posto. Koliko ste smanjili NPL–ove?
Među kreditima odobrenima od 2014. nema loših plasmana, a pokrivenost loših kredita rezervacijama danas je približno 80 posto. Udio je loših kredita gotovo osam posto.
Kakva vam je strategija?
Imamo fokus na “retail” i sporedno na mala i srednja poduzeća kod kojih smo usmjereni na financiranje obrtnog kapitala. Želimo im pomoći u rastu, a kreditiranje baziramo na financiranju kratkotrajne imovine. Cilj nam je u idealnim uvjetima, kad su svi standardi kreditiranja ispunjeni, poduzetnicima odgovoriti u tri radna dana i tako smo među najbržim igračima u industriji. Iako je cijena kapitala važna, poduzetnicima je još važnija brza i jasna povratna informacija.
Imate adekvatnost kapitala gotovo 18 posto, a u 2014. bili ste na samom rubu s 12,5 posto... Koliko je matična banka morala uplatiti dodatnog kapitala?
Nije bilo uplate novog kapitala u posljednje tri godine, isplaćena je mala dividenda i reinvestirana je u kapital banke. Emitirali smo neke male iznose kapitalnih instrumenata institucionalnim ulagačima. Zbog solidnog rasta profita, kapitaliziranost nam raste i adekvatnost kapitala iznosit će 19 posto. Planiramo približiti se tržišnom prosjeku, a zna se da je hrvatski bankarski sustav među najkapitaliziranijima u svijetu.
Već dulje traje okrupnjivanje uz tvrdnju da je banaka previše. Kakva je vaša perspektiva?
Industrija se masovno konsolidira, ne samo u Europi nego i u svijetu. To je rezultat ekonomije veličine i ekstremno konkurentnog okruženja koje radi pritisak na erodiranje dobiti i povećava regulatorne i troškove usklađenosti. Novi računovodstveni standardi dodatno će ih povećati. Istodobno, tehnologija ima vrlo disruptivnu ulogu: ekstremno je jeftina u odnosu na 20 godina prije i ruši tradicionalno značenje ekonomije veličine – nije više potrebno biti gigant da biste bili konkurentni. Bit će prostora za učinkovite i uspješne igrače dok god mogu kombinirati prednosti malih banaka, poput osobnog pristupa i brze usluge, te benefite tehnologije.