Poslovni rezultati banaka iz prvog kvartala 2011. pokazuju da su se bankari dobro prilagodili poslovanju u kriznim uvjetima: neto dobit porasla je na godišnjoj razini za 19 posto, a država im je, kao i prethodne tri godine, ostala glavni klijent!
Zarađuju na državi
Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, izračunala je da je u prvom kvartalu ove godine prirast novih kredita iznosio 6,3 milijarde kuna, od čega je državi otišlo najviše – 5,9 milijardi!
Krediti poduzećima u ožujku bili su viši za 1,5%, a krediti državi za 18,4% u usporedbi s prosincem 2010.! Poslovi s državom donose povoljne kamate i zasad su bez rizika, ako se uzmu u obzir problemi koje s otplatama kredita imaju tvrtke i stanovništvo.
U godinu dana udio loših plasmana kod kredita poduzećima porastao je sa 13 na 18 posto, a kod stanovništva sa 5,8% na 7,8%. HNB u svojim simulacijama tvrdi da bi dobro kapitaliziran bankarski sektor mogao izdržati i veći udar neplatiša te da s te strane ne postoji opasnost za stabilnost bankarskog sustava. Rastom loših kredita bavio se i MMF, koji je u svom posljednjem osvrtu naglasio da, bez obzira na visoku otpornost banaka na mogući stres, postoje rizici za financijsku stabilnost sustava.
Glavni rizik proizlazi iz slabih izgleda za rast i daljnjeg pogoršanja kvalitete imovine, što bi stvorilo pritisak na profitabilnost i kapitalizaciju.
Preporuka članova misije jest da se posebna pozornost posveti rezervacijama za loše kredite, koje su posljednjih nekoliko godina u silaznom trendu, što sugerira da bi kontrole bankarskih knjiga trebale biti jače.
Stambeni rizici
Analitičarka PBZ-a Ana Lokin očekuje da će tijekom ove godine udio loših kredita kod stambenih kredita porasti s prošlogodišnjih 4,5% za oko 1 posto, na razinu koju i dalje ocjenjuje "stabilnom". Kod ostalih kredita očekuje se zadržavanje udjela na istim razinama.
Ako je vjerovati anketi koju je provela Hrvatska udruga banaka, ali i procjeni guvernera HNB-a Rohatinskog, nastavak godine trebao bi donijeti otklon od financiranja države i pojačano kreditiranje korporativnog sektora.
HUB najavljuje rast kredita velikim tvrtkama od 12 posto, a malima od 6 posto. Guverner Željko Rohatinski kazao je nedavno da očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti banaka i prirast novih kredita od 26 milijardi kuna, od čega bi 17 milijardi kuna otišlo poduzećima i stanovništvu. Njegova je ocjena da bi toliki prirast novih kredita trebao biti dovoljan za rast izvoza i usluga od oko 4 posto te rast BDP-a od približno jedan posto.
Od ukupno 33 banke, dobit u poslovanju iskazalo je njih 25, dok je osam banaka zabilježilo gubitak.
Po visini bruto dobiti prednjači Zagrebačka banka sa 522,2 milijuna kuna, što je 50 posto viša dobit prije oporezivanja nego za prvo tromjesečje prošle godine. Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 267,7 milijuna kuna, što je rast od 17 posto.
Štedjeli na kamatama
Banke u svojim kvartalnim izvještajima navode da iza rasta dobiti u ovoj godini stoje niži troškovi za kamate na štednju u usporedbi s prošlogodišnjima te niži operativni troškovi unutar banaka.
veleizdaj nad velizdajama najprije su politkom izolacije oteli građanim devize i napunili sefove građanskim novcem,d abi kasnije nasi veleizdjanici te devize predli stranim bankama na raspolaganje uz obavezu da taje sve informacije o njihovim muljažama i krađama zadnih 20 g, pa nas sad ti straci deru i iznajmljuju nam naše novce kao zadnji lihvari... to je takva garnitura lopova i prijetvornika da se svakom poštenom čovjeku smuči,ali nece dovijeka vladati ti lopovluci i moderna tiranija