Hrvatska ima razmjerno razvijen financijski sektor u usporedbi sa zemljama središnje Europe, no za veći doprinos rastu trebala bi poraditi na povećanju učinkovitosti i većem korištenju štednih proizvoda, i to ne samo bankarskih, nego i osiguravateljskih, mirovinskih fondova i tržišta kapitala. Takav se zaključak nameće iz najnovijeg izvješća Svjetske banke pod nazivom Rizici i povrati: upravljanje financijskim ustupcima u službi uključivog rasta u Europi i središnjoj Aziji. Istaknuto je da svega 40 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj koristi štedne proizvode, u odnosu na 54 posto, koliko je prosjek zemalja u razvoju. Porazan je podatak da samo 35 posto građana ima povjerenje u banke iako u stabilnost financijskog sustava vjeruje 65 posto stanovnika. Povjerenje je pritom veće u domaće banke.
– Ključne su dimenzije razvoja financijskog sektora u regiji stabilnost, učinkovitost, uključivost i dubina koja uključuje razvoj nebankarskih sektora. Za Hrvatsku je to učinkovitost. Kad je posrijedi inkluzija, u nekim je područjima i previše inkluzije, primjerice u kreditima kućanstava, ali ne i u štednji – precizirao je David Gould, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, na jučerašnjem predstavljanju izvješća. Osim što im nije u fokusu isključivo štednja u bankama, Svjetskoj banci bitna je njezina obuhvatnost – da štedi što više ljudi, a ne manji postotak veće iznose.
>> 27 hrvatskih banaka u 9 mjeseci ostvarilo 4,96 milijardi kuna prije poreza
Gdje su u svijetu jos toliko visoke kamate.