Europske banke traže pomoć Marija Draghija, guvernera Europske središnje banke, i u dramatičnom pismu tvrde da bi moglo doći do “kolapsa sustava”. Drugim riječima, banke ponovno, nakon što ih se spašavalo novcem poreznih obveznika, traže čisti keš.
Zahtjev je apsurdan s obzirom na to da je poznato kako cijelo tržište, uključujući banke, pliva u novcu. Iako banke prijete da bi se mogla ponoviti kriza iz 2008., ovaj put one nemaju problem s nedostatkom novca, već s osjetno manjom zaradom.
Vlasnici banaka ne mogu ostvariti visoke profite jer moraju dijelom zarađenog novca pokrivati kredite koji se ne otplaćuju na vrijeme.
To uzrokuje pad vrijednosti dionica i posljedično udar na džep dioničara.
Veća adekvatnost kapitala
Prošli tjedan europske banke zabilježile su potop na tržištima kapitala u kojem je izgubljeno 25 posto njihove burzovne vrijednosti, a osam najvećih banaka od početka krize 2008. izgubilo je 420 mlrd. eura tržišne vrijednosti. Sada pokušavaju vratiti dio novca uloženog u fondove osnovane nakon krize da bi se spriječilo ponavljanje spašavanja banaka novcem građana. Pismo je pristiglo nakon što je Draghi pred europskim parlamentarcima zaključio da banke svoje probleme mogu riješiti i “normalnim putem”, čime je htio naglasiti da većina banaka ima dovoljno svog novca i da tijekom nekoliko godina mogu podnijeti trošak loših kredita. Prosječno je u bankama u EU oko 6 posto loših kredita, za razliku od Hrvatske, gdje je stopa veća od 17 posto.
Europski prosjek ruše veće banke u kojima je samo 4 posto plasmana teško naplativo, dok male banke imaju oko 18 posto loših kredita. Relativno dobru statistiku može ugroziti niska cijena nafte jer su banke dosta ulagale i kreditirale energetski sektor, što je potencijalna opasnost od novih loših plasmana. Hoće li Draghi popustiti bankama, vidjet ćemo u idućim tjednima, no ta bi odluka značila stavljanje njihovih vlasnika u povlašteni položaj nakon što je tijekom dužničke krize većina banaka već dobila pomoć.
Ni guverner HNB-a Boris Vujčić ne vjeruje da je sustav ugrožen. Iako su među bankama koje su se obratile Draghiju i vlasnice nekih hrvatskih banaka, Vujčić ne strepi za domaće tržište.
– Naše su banke apsolutno sigurne jer su visoko kapitalizirane i ne funkcioniraju kao poslovnice europskih matica, nego samostalne podružnice. U prosjeku imaju gotovo dvostruko veću adekvatnost kapitala nego europske banke – ističe guverner.
Loš potez austrijskog BKS-a
Zato ne bi bilo dobro da se domaće banke povedu za primjerom austrijskog BKS-a, koji je svoju hrvatsku podružnicu odlučio pretvoriti u poslovnicu. To znači da više ne podliježe hrvatskoj strožoj regulativi i da ne mora imati onoliko kapitala koliko imaju domaće banke, što ga čini osjetljivijim na potrese u budućnosti.
>> Novčanice od 500 eura mogle bi se povući iz optjecaja zbog mafije
>> Njemački i francuski guverner traže europsko ministarstvo financija
neka propadnu