Banke pripajaju stambene štedionice

HPB je druga banka koja je odlučila stambenu štednju “utopiti” u bankarskom poslovanju i ugasiti HPB stambenu štedionicu kao zasebnu pravnu osobu. Lani je to isto napravila Zaba s Prvom stambenom štedionicom. Od pet, na tržištu ostaju tri – tu su još i PBZ i Raiffeisen stambena štedionica te Wüstenrot koji jedini posluje izvan bankarskog sustava. Što se to događa sa stambenim štedionicama?

Kamate od 2,6 posto

Formalna objašnjenja zadržat će se na frazi o optimizaciji poslovanja i troškovima, no zapravo stambenu štednju pozicioniraju tek kao jedan od bankarskih proizvoda. Zaba, osim šture obavijesti u lipnju prošle godine o tome da nakon 20 godina pripaja PSŠ, te klijenti zadržavaju sva prava iz sklopljenih ugovora o stambenoj štednji i ugovora o kreditu, nije dala čak ni takvo obrazloženje, a ni sad se nisu oglasili odgovorom na upit o strategiji stambene štednje.

– Zagrebačka banka svim klijentima, kroz postojeće proizvode, daje široku mogućnost izbora između štednih i kreditnih proizvoda za različite namjene, uključujući i financiranje stambenih potreba – u jednoj su rečenici stavili “ad acta” na 20 godina stambene štednje.

Depoziti stambene štednje iznose im trenutačno 321 milijun kuna, a volumen ukupno odobrenih kredita 400 milijuna kuna. Imaju 37 tisuća klijenata i 900 aktivnih stambenih kredita.

Otprilike triput više klijenata broji PBZ stambena štedionica, trenutačno najveća na tržištu po imovini. Ne izjašnjavaju se da bi mijenjali strategiju, no znakovito je da ni oni, ni Raiffeisen stambena štedionica nisu izravno odgovorili na pitanje kane li stambenu štednju pripojiti banci.

– Veliki broj građana je putem stambene štednje stekao kulturu štednje te redovito obnavljaju svoje ugovore bez obzira na trenutačni iznos državnih poticajnih sredstava. Stambene štedionice posebno su atraktivne za podizanje stambenih kredita koji jamče povoljne fiksne kamatne stope tijekom cijelog razdoblja otplate kredita – kažu u PBZ stambenoj štedionici, gdje je najniža kamata na kredit 2,8 posto.

U prvoj polovici ove godine sklopili su više od 10.000 novih ugovora i plasirali više od 160 milijuna kuna stambenih kredita.

U Raiffeisen stambenoj štedionici kamata je još niža, od 2,6 posto za prvih pet godina te 3,40 za preostali rok otplate. Plasirali su 770 milijuna kuna kredita i imaju 1,10 milijardi kuna štednje koja je trenutačno stambenim štedionicama najveći mamac jer klijenti dobivaju i državna poticajna sredstva koja, iako su zbog formule kojom se usklađuju s aktualnim, rekordno niskim kamatama na tržištu, skromna, ipak – postoje.

Wüstenrot se od ostatka tržišta razlikuje po tome što nisu dio nikakve bankarske grupacije i bave se isključivo stambenom štednjom. U Hrvatskoj imaju i “sestrinsko” društvo za životno osiguranje, no stambena štednja im je osnovni fokus. Imaju 115.000 klijenata, od kojih je 15.000 u ugovornim odnosima (obitelji s više ugovora) koji stoje iza 5000 kredita. Kamatne stope na kredite kreću im se od 2,99 do 3,5 posto i fiksne su tijekom cijele otplate koja može trajati maksimalno 23 godine. Štednja im iznosi 1,69 milijardi kuna, a saldo stambenih kredita je 1,48 milijardi kuna. Do kraja godine očekuju da će plasirati još 150 milijuna kuna kredita.

Vrati se u proračun

Ukupan je kreditni portfelj svih stambenih štedionica trenutačno oko četiri milijarde kuna.

Sve četiri stambene štedionice su, prema HNB-ovim podacima za prvi kvartal ove godine, imale tromjesečnu dobit 2,73 milijuna kuna, a u minusu od 2,45 milijuna kuna bio je samo RSŠ. HPB-ova je štedionica imala dobit 1,01 milijun kuna, PBZ-ova 2,66 milijuna kuna, a Wüstenrot 1,51 milijun kuna.

No, ono što je stambene štedionice uvijek izdvajalo od ostatka tržišta je iznimno malen udio loših kredita, niži od 1,5 posto. Postotak je ostao takav i u vrijeme najžešće krize, najviše zato što su imale fiksnu kamatnu stopu i klijentelu koja se, uz štedni element, vrlo odgovorno zadužuje. Nekoliko je puta od uvođenja ovog modela na tržište država skoro odustajala od državnih poticajnih sredstava, dok su ih, paralelno, u drugim državama povećavali, da bi usmjerili građane na manje rizičnu vrstu kredita. Izračun je pokazao da se poticaji višestruko vrate kroz uplate u lokalni i državni proračun, izravno i neizravno vezane uz stambenu štednju. U vrijeme globalno niskih kamata stambena štednja gubi na atraktivnosti, no s prvom naznakom krize i rasta kamata, fiksne kamate koje imaju ponovo postaju zanimljive, kao i model u kojem poticaji rastu sukladno tržišnom kretanju kamatnih stopa.