“Lažeš, Barbara!”, piše na transparentima aktivističkih udruga s kojima se 32-godišnja predsjednica uprave Agencije za ugljikovodike suočava dok pokušava uvjeriti građane da istraživanje pa i eksploatacija nafte ne kolidiraju s turizmom, već mogu donijeti dugoročni rast.
Očekujete li da će referenduma o istraživanju ugljikovodika u Jadranu biti?
Nemamo službene informacije o tome da je bilo koja građanska inicijativa krenula u prikupljanje potpisa za referendum. Ne znam kako bi se formuliralo referendumsko pitanje jer se tiče djelatnosti koja postoji 60 godina. Sačekajmo i vidimo!
Građani strahuju da će naftna industrija onečistiti Jadran i uništiti turizam...
Dokazali smo da simbioza tih dviju industrijskih grana postoji jer turizam raste svake godine bez obzira na eksploataciju plina u sjevernom Jadranu. I naši konkurenti na turističkom tržištu Španjolska, Grčka, Cipar i Francuska istražuju i eksploatiraju svoje more, a vrlo su turistički popularne destinacije.
Aktivisti tvrde da je talijansko more onečišćeno upravo zbog naftne industrije...
To nisu relevantni argumenti jer kvaliteta mora varira o različitim faktorima. Do 2020. godine Italija će proizvodnju plina povećati za 50 posto, a proizvodnju nafte za čak 150 posto. I to gdje – na moru! Ako se postave visoki standardi, mogućnost zagađenja je minimalna.
Inicijativa SOS za Jadran angažira popularne pjevače. Kako ćete reagirati na tu kampanju?
Mi komuniciramo s relevantnim stručnjacima s područja turizma, zaštite okoliša, ribarstva, pomorstva te istraživanja i eksploatacije nafte i plina kako bismo osigurali što kvalitetniju implementaciju projekta. Očekivala sam da će i protivnici projekta naći stručnjake koji će argumentirano izreći što u projektu ne valja – ja to nisam do sada čula.
Ponuditelji čekaju ugovore za 10 polja u Jadranu. Kad počinju radovi?
Čekamo završetak strateške studije utjecaja na okoliš, a paralelno smo u pregovorima s ponuditeljima. Ugovore bismo trebali potpisati u lipnju, a onda ponuditelji imaju rok od maksimalno tri mjeseca da osnuju tvrtke u Hrvatskoj i krenu u aktivnosti. Radovi će početi tek iduće godine.
Ostaje li na snazi podatak o četiri milijarde kuna ulaganja u fazi istraživanja i koliki će biti novčani efekt istraživanja u fazi eksploatacije?
Investicije u istražne radnje bile su jedan od osnovnih uvjeta odabira ponuditelja i brojke ostaju iste jer riječ je o 3D snimanjima i jednoj istražnoj bušotini na svakom istražnom prostoru. Velik dio tog novca trebao bi se potrošiti na plaćanje naših stručnjaka i korištenje naših proizvoda i usluga. Direktni efekti na proračun u fazi eksploatacije, ovisno o tome je li riječ o pesimističnim ili optimističnim procjenama količina rezervi, kreću se od milijardu do šest milijardi kuna. Ukupni prihodi projekta bili bi nešto malo veći od 20 milijardi kuna godišnje.
U prvom krugu dodijeljeno je 10 istražnih polja, ostalo ih je još 19. Kad će novi krug natječaja za Jadran?
Čekamo da završimo proces do kraja, a pratimo i kretanja cijene nafte s obzirom na to da je pri zatvaranju prvog javnog nadmetanja imala utjecaj na konačne ponude. Ideja je bila da se drugim javnim nadmetanjem za more obuhvati i dio kopna. Malo ćemo sačekati pa poslije ljeta možda krenuti u novi krug.
Ako cijena nafte ima utjecaj na ponude, znači li to da imamo dovoljno nafte za komercijalnu eksploataciju?
To je stvarno teško reći. Dok se ne izradi istražna bušotina, ne može se sa sigurnošću znati je li riječ o nafti ili plinu. Na osnovi onoga što sam vidjela možemo očekivati da Hrvatska ima dovoljne količine nafte za komercijalno korištenje.
I Crna Gora i Albanija pripremaju sličan projekt. Možemo li im nametnuti najviše ekološke standarde?
Možemo utjecati što kroz bilateralne razgovore, što kroz ESPOO konvenciju. Postoje alati koje možemo koristiti kako bismo zaštitili svoje more, a u suradnji možemo urgirati da zajednički vodimo brigu o Jadranu, a ne da se o njemu brinemo unutar granica. Imamo direktno iskustvo s Albanijom kada je smeće s njihovih obala došlo do Mljeta. Kad bi se nešto dogodilo s naftom, posljedice bi i kod nas bile velike.
Prve ćete ugovore potpisati krajem mandata Vlade. Nadate li se da ćete nastaviti projekt i nakon izbora?
Ovo je strateški projekt koji donosi dugoročne benefite. Njegove pune koristi vidjet će se tek za dva mandata. Svakako bih voljela završiti projekt do kraja. Vjerujem da ovaj projekt može imati bitan utjecaj na rast gospodarstva i velika mi je čast što sam ga dosad imala priliku operativno voditi.
>>'Referendum o nafti i plinu je kao da odlučujemo hoćemo li sijati pšenicu'
>>Iz 6 bušotina platforme Annamarije A dnevno se izvadi više od 800.000 kubika plina
Ako to želi vlada onda ja ne želim. Nikad im ne vjerujem da nam žele "dobro"