Hrvatski bankarski sustav visoko je kapitaliziran pa ne bi trebalo očekivati šok pri uvođenju Basela III, čulo se ovih dana na predstavljanju Deloitteovih Top 15 bankarskih i osiguravateljnih grupacija regije.
U regulatornom smislu, za banke u regiji iznimno je važna primjena Basela III, koja bi trebala početi u siječnju 2013., a završiti u siječnju 2019. godine. Basel III općenito bi trebao pridonijeti stvaranju otpornijeg bankarskog sustava, koji bi pružio veću sigurnost pri ekonomskim šokovima i spriječio buduće negativne utjecaje na gospodarstvo.
Stroži uvjeti
Novosti Basela III prije svega vezane su uz upravljanje likvidnosti i adekvatnost kapitala kreditnih institucija. Nove financijske krize, primjerice, planiraju se spriječiti strožim uvjetima vezanim uz minimalne zahtjeve o sastavu kapitala, omjere likvidnosti, kao i uz protuciklične mjere, pri čemu će banke morati moći namaknuti dodatni kapital kako bi osigurale zaštitu svoga poslovanja u pogoršanim uvjetima.
Konkretno, paket reformi koje donosi Basel III povećava minimalni omjer vlasničkog kapitala sa 2 na 4,5 posto. Nadalje, banke će imati obvezu održavanja stabilizacijske pričuve namijenjene ublažavanju eventualnih budućih kriza od 2,5 posto, čime će ukupan najniži dopušteni pokazatelj adekvatnosti osnovnog kapitala doseći sedam posto.
Kad je riječ o upravljanju likvidnošću, nova regulativa uvodi globalni standard upravljanja likvidnošću, koji podrazumijeva izračun i održavanje pokazatelja pokrića likvidnosti (Liquidity Coverage Ratio – LCR) i jamči da će banka održavati dostatnu razinu likvidne imovine koja se jednostavno može unovčiti u slučaju krize.
Prema zadnjim procjenama agencije Fitch, 29 najvećih svjetskih banaka vlastiti bi kapital trebale povećati za 566 milijardi dolara, što otprilike odgovara trostrukom iznosu njihove ukupne godišnje dobiti ili će morati otpisati otprilike 5,5 milijardi imovine do 2018. kako bi se uskladile s novim kapitalnim standardima koje propisuje Basel III. Prema stres-testu Europske bankarske agencije (EBA) europske banke trebat će dodatne 242 milijarde eura da bi ispunile oštrija pravila, a analitičari Deloittea smatraju kako, za razliku od velikih europskih banaka, hrvatske banke neće imati problema s prilagodbom Baselu III. Od banaka u državama Adria regije regulatorna tijela, naime, već zahtijevaju konzervativne koeficijente adekvatnosti kapitala, primjerice 12 posto u Hrvatskoj.
Odgoda za MSFI 9
Osim Basela III, otpornosti bankarskog sustava trebao bi pridonijeti i MSFI 9. Taj je međunarodni standard financijskog izvještavanja inicijalno trebao stupiti na snagu u siječnju 2013., no zbog produžetka očekivanih rokova završetka ostalih faza projekta, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde odgodio je njegovu obveznu primjenu za 1. siječnja 2015.
To je sve prelijevanje iz šupljeg u prazno, .................. kad glavnu i jedinu riječ vodi Fed. reserve i londonski city ............. možda i ECB, ali oni su nesposobni i žive u zemlji bajki ...........