Kriza u Agrokoru mogla bi imati blagi negativni utjecaj na ovogodišnji rast hrvatskog gospodarstva, no kako prevladavaju pozitivna ekonomska kretanja, članovi Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka pri HUB-u očekuju stopu rasta BDP-a u 2017. od 2,8 posto.
Na konferenciji za novinare Hrvatske udruge banaka (HUB), koja je osnovala klub ekonomskih analitičara najvećih hrvatskih banaka voditelj tog kluba, glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić je među pozitivnim 'rizicima' za ovu godinu istaknuo uspješnu turističku sezonu, rastući robni izvoz te pozitivna investicijska kretanja.
Stojić pritom posebno ističe ubrzavanje rasta robnog izvoza, koje je ove godine posebno istaknuto i za očekivati je da se nastavi - oko 6 posto na godišnjoj razini - s obzirom na očekivani snažniji rast naših vanjskotrgovinskih partnera, posebno unutar eurozone.
No, naglasio je, posljedica je to i snažnog oporavka konkurentnosti gospodarstva, uslijed rasta produktivnosti bržeg od rasta mase za plaće, što je dovelo do tzv. interne devalvacije domaće valute za više od 20 posto.
„Dakle, u vrijeme pada BDP-a došlo je do snažne prilagodbe hrvatskog gospodarstva, a dodatni je poticaj rastu konkurentnost dobila i kroz poreznu reformu“, rekao je Stojić te dodao da bi poticaj mogao biti i veći ostvare li se najave Vlade o rezanju birokratskih barijera.
Relativno visoke stope rasta, od 2,5 do 3 posto, ekonomisti banaka očekuju i u 2018. godini, a Stojić je rekao da je posebno pozitivno što se takva kretanja očekuju u uvjetima razduživanja, odnosno da rast ne generiraju krediti, već rast konkurentnosti, oporavak tržišta rada te niža cijena duga zbog smanjene percepcije rizika zemlje.
No, ističe direktor HUB-a Zdenko Adrović, održavanje ovakvih stopa rasta, a posebno njihovo ubrzavanje, traži nastavak mnogobrojnih reformi, primjerice u javnom sektoru, posebno zdravstvu i mirovinskom sustavu ili na fleksibilizaciji tržišta rada.
Sve bi to, kazao je, trebalo smanjiti i utjecaj države na ekonomiju, posebno ako se intenzivnije krene i u restrukturiranje i privatizaciju poduzeća u državnom sektoru.
Banke gube dobit zbog Agrokora
Među rizicima za bankarski sektor u ovoj godini Adrović je izdvojio mogućnost, iako malo vjerojatno, da dođe do rasta referentnih kamatnih stopa, ali i Agrokor.
Rezervacije za plasmane tom koncernu već su u prvom kvartalu ove godine dobit banaka smanjile za 70 posto, a Adrović očekuje da će na razini cijele 2017. godine ukupne rezervacije domaćih banaka biti oko 5 milijardi kuna, za koliko će se smanjiti i dobit na razini sustava.
No, u HUB-u kažu da se „svi klade“ da će postupak restrukturiranja Agrokora te u konačnici nagodbe i izlaska iz postupka izvanredne uprave biti „uredan i transparentan“ te da njegov utjecaj na rast BDP-a ne može biti viši od 0,5 postotnih bodova, i to izraženije u 2018. godini.
Oporavak kreditne potražnje predvodi turizam
Ipak, banke uočavaju blagi oporavak kreditne potražnje. Rastu, primjerice, gotovinski i potrošački krediti građanima, i to posebno kunski, za čak 15 posto, ali i tzv. veći krediti, u iznosu višem od milijun eura, posebice poduzećima u turističkom sektoru.
Taj sektor, kazao je Adrović, i za iduću godinu najavljuje investicije od najmanje 800 milijuna eura, što je oko 10 posto ukupnih investicija u državi.
Rast potražnje za kreditima mogao bi doći i od poduzeća koja sudjeluju u EU projektima, s obzirom na to da je Hrvatskoj i dalje na raspolaganju po 2 milijarde eura EU novca, a njihovo se korištenje intenzivira, podsjeća Adrović.
Poticaj bi mogle biti i padajuće kamatne stope, pa je tako primjerice na kunske stambene kredite prosječna kamatna stopa, prema HUB-ovim podacima, pala s 5,09 posto početkom godine na 4,23 posto krajem svibnja. Kod onih s valutnom klauzulom pad je i veći – s 5,63 na 3,76 posto.
glede pogleda a u svezi sa bdp-om , važno je podrisati mogući utjecaj povećanja povratne naknade za boce sa 50 lipa na 1 kunu ... ako min. pinok. marić poveća naknadu ( kao što je obećano prije izbora ) , produktivnost berača boca po kontejnerima se povećava 100 % , utjecaj na rast hrvatskog bedepea je 3 - 4 % u plusu , a jača se i ekološka svijest u hrvata ... podsjetio bih cijenjene kolege komentatore da je zoka milanović ukinuo povratnu naknadu za jogurt boce i to je rezultiralostrmoglavim padom bedepea ... zato smo mu mi berači boca , kao birači okrenuli leđa pa je izgubio izbore ... plenky , budi razuman i diži tu naknadu dok možeš ... jedini kome povećanje ne pogoduje su banke , jer se mnogi građani dižu iz dužničkog ropstva ... prd. udruge rbbk - podružnica travno ( u osnivanju ) ...