Salmonela u mesu peradi i jajima, listerija u siru i dimljenoj pastrvi, aflatoksini u kikirikiju, pesticidi u poriluku... Ako i zanemarimo činjenicu da je većina tih slučajeva evidentirana u hrani iz uvoza, čini se kako uz nedostatnu domaću proizvodnju i nemamo previše izbora.
Šansa da ćemo na policama trgovaca naći robu iz uvoza čak dva i pol puta je veća nego da ćemo naći domaću, o čemu svjedoče i podaci kako smo mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, živih životinja i jaja u prvih šest mjeseci 2016. uvezli za 277 mil. eura, a izvezli za 113 milijuna.
U usporedbi pak s pretpristupnom 2012., lani smo, prema podacima Croatiastočara, uvezli čak 91% više govedine, svinjetine 82, peradi 34, a mlijeka 70% više, što potvrđuje i istraživanje zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, koja je u lipnju ove godine usporedila porijeklo osnovnih namirnica na policama vodećih trgovaca u Belgiji i RH.
U trgovačkim lancima Belgije, Carrefouru, Del Haizeu, Aldiju, Lidlu i Coloruytu istraživački tim M. Petir nije našao ni grama strane svinjetine i govedine, tek u Carrefouru i Del Haizeu i francusku piletinu. Kod naših trgovaca hranom, u Konzumu, Plodinama, Intersparu, Lidlu, Tommyju, NTL-u, druga slika.
U Tommyju je u istraživanju nađena samo hrvatska piletina, u Lidlu svinjetina i govedina samo iz uvoza. U ostalim lancima je šaroliko, od danske, nizozemske, njemačke... svinjetine, do grčke, rumunjske... govedine te slovenske, talijanske i francuske piletine.
Kad je u pitanju mlijeko, u Belgiji se tek u Lidlu našlo francusko, kod ostalih samo belgijsko, dok se sira, ementalera i gaude, nađe još nizozemskog, francuskog i švicarskog. U nas je Teksas već kad je riječ o mlijeku, austrijskom, bosanskom, slovenskom...
U Tommyju su mlijeko i ementaler bili samo hrvatski, u NTL-u mlijeko i gauda. Voće i povrće, rajčice i maline u Belgiji su opet belgijske, tek se jabuka našlo iz uvoza. Kod nas su Konzum i Interspar umjesto malina imali isključivo domaće kupine, a osim jabuka nedostaje nam i domaćih rajčica.
– Zaključak je da su u Belgiji na policama osnovne namirnice iz Belgije, a u Hrvatskoj iz uvoza, s time da je i ono na čemu je pisalo da je hrvatsko nakon svih ovih afera stavljeno pod upitnik s obzirom na prepakiravanja i nepoštenu trgovačku praksu – kaže Petir, ističući kako nema razloga da i mi ne slijedimo primjer Belgijaca, gdje su se snažne poljoprivredne organizacije proizvođača izborile za svoje mjesto u pregovorima s lancima otkupljivača i prerađivača. U Belgiji nema zakonodavstva koje bi posebno reguliralo uvjete na tržištu, osim onih na razini EU.
No, kako je njihova poljoprivreda jedna od najkonkurentnijih u EU, nema ni potrebe uvoditi protekcionističke mjere, pri čemu valja znati i kako ta država na površini manjoj od RH ima gotovo 12 mil. stanovnika.
Među dobrim praksama Petir ističe Rumunjsku koja zakonom propisuje da 51% svih poljoprivrednih proizvoda na policama supermarketa mora biti domaće. EK je od Rumunjske tražio tek više informacija i obrazloženje poduzetih zakonskih mjera bez ikakvih sankcija u ovom trenutku.
Mađarska nema poseban zakon koji štiti domaće proizvođače, već su oni kao i u Belgiji dobro organizirani i dobri pregovarači s trgovcima, a domaću hranu prepoznali su i potrošači kao nacionalno dobro visoke kvalitete koje kupnjom vrijedi podupirati, objašnjava ona.
>> Metro zbog salmonele iz prodaje povukao smrznuti pileći file
Ima li i pivčevih proizvoda?