Bez reformi prijeti raspad mirovinskog sustava u Hrvatskoj

        Kad bismo građane danas pitali bi li podržali ukidanje obveznih mirovinskih fondova, 55 posto bi ih odgovorilo odlučno ne! Jedan je to od podataka iz analize Raiffeisen banke i njezina analitičkog tima koji predvodi Zrinka Živković Matijević (na fotografiji). Samo bi 21 posto građana podržalo ukidanje mirovinskih fondova, a ostali nemaju mišljenje o njihovoj važnosti.

Mađarski model

Takvo je dvanaest godina nakon početka reforme raspoloženje prema fondovima koji u ovom trenutku imaju najveći kapitalni pool u Hrvatskoj. U obveznim mirovinskim fondovima leži više od 60 milijardi kuna štednje građana, a 81 posto domaćih ulaganja plasirano je u državne obveznice, dok je oko 16 posto kapitala plasirano u domaće tvrtke.Neke su države u okruženju poput Mađarske u međuvremenu nacionalizirale štednju, odnosno povukle taj novac u proračun, ali osim vrlo kratkog efekta povećanja likvidnosti, taj potez nije doveo do oporavka sustava. Dapače, došlo je do erozije sustava koji je zamišljen kao podjela odgovornosti između države i samih osiguranika.

– Glavni nedostatak ovakvih reverznih mjera u mirovinskom sustavu jest taj što ostavlja nepravedan sustav u odnosu na buduće generacije koje su izgubile sadašnju priliku da se izdvajanjima u individualni II. stup mirovinske štednje samostalno pobrinu za vlastiti veći prinos u trenutku kad i sami postanu korisnici svojih mirovina – piše analitičarka Živković Matijević. Naime, ‘mađarski model’ nameće da se mirovinska štednja troši na sadašnje umirovljenike po principu međugeneracijske solidarnosti, dok budućnost mirovina onih koji za njih štede ostaje u sjeni relativnog povećanja broja budućih umirovljenika čije će isplate ovisiti o tadašnjem ekonomskom stanju nacionalne ekonomije.S obzirom na to da sve projekcije govore u prilog daljnjem opadanju odnosa osiguranika i umirovljenika, kaže se u studiji, logički se nameće zaključak da ovakva mjera “gašenja” II. stupa sa sobom nedvojbeno donosi implicitno veći mirovinski dug u budućnosti ili alternativno povećanje poreznog opterećenja koje će zahvatiti buduće radno aktivno stanovništvo.

Kasica prasica

Manje radikalnu mjera smanjenja stope izdvajanja u II. stup, što se dogodilo u Poljskoj, analitičari također vide kao korak unatrag u slučaju da je ne prati ograničavanje javnog duga, što je Poljska definirala i Ustavom. Estonija je privremeno zamrznula uplate u II. stup pa je nakon konsolidacije proračuna povećala izdvajanja u II. stup sa 6 na 8 posto.Za Hrvatsku analitičarka Živković Matijević preporučuje nastavak mirovinske reforme, odnosno poziva na povećanje izdvajanja u II mirovinski stup.– Svjedoci smo neodrživog stanja u sustavu javnih financija u kojem se kumulirani proračunski deficiti pretvaraju u zabrinjavajuću dinamiku porasta javnog duga. Zadržavanje statusa quo značilo bi odustajanje od započete mirovinske reforme koja je primarno trebala uspostaviti dugoročnu ravnotežu između primjerenih mirovina i financijske održivosti cjelokupnog mirovinskog sustava – kaže analitičarka te dodaje da je jednom država posegnula za tim novcem, ali da to treba promatrati kao izolirani slučaj koji se ne bi trebao ponoviti.Opći zaključak studije RBA jest da se mirovinski sustav nikako ne smije promatrati kao kasica prasica nijedne vlade.     

>> Diskriminirani smo, želimo tretman kao mirovinski fondovi