U vrijeme kad je svaku čvrstu valutu iznimno teško zaraditi, svijet je poludio za virtualnim novcem, koji živi samo na računalima ulagača, ne može se opipati, isplatiti, niti za njegovo postojanje postoji službena potvrda. Je li onda uopće vrijedan spomena?
One koji su u njega uložili kad je prvih dana veljače vrijedio 21 dolar, a prodali ga prošli petak po vrijednosti od 230 dolara, ne treba ni pitati. No, činjenica da je u petak na početku trgovanja, na Mt. Goxu, najvećoj online mjenjačnici za virtualni novac, vrijedio 230 dolara, da bi tijekom dana dosegnuo dno na 105 dolara i trgovanje završio na 170, govori o tome koliko je bitcoin uopće valuta. Jer, da u fizičkom svijetu legalni novac neke države doživi takve oscilacije i u mnogo duljem vremenskom razdoblju, vjerojatno bi se u priči pojavljivali pojmovi poput bankrota, pada vlade ili dolaska MMF-a. Enorman uzlet tumači se padom povjerenja u euro i dolar. No, ni sa čim se ne može predvidjeti njegov pad.
Između valute i robe
Ulaganje u bitcoin nije \"sport\" za obične smrtnike, njime se najviše igraju hazarderi s viškom novca i dobrim pristupom informacijama. No, razlog zbog kojeg se mi uopće njime bavimo je dobro informiranje; njegovo postojanje ne može se više ignorirati.
Bitcoin je izmišljen 2009. godine kao virtualna valuta čija se vrijednost formira na principu ponude i potražnje. Kako pojašnjava Lidija Gamulin s investicijskog i edukativnog portala iCapital.hr, prema svojim karakteristikama, bitcoin je nešto između virtualne valute i robe.
– Omogućene su stvarne transakcije te se njime može online trgovati. Kreće se otvaranjem virtualnog \"novčanika\" preko kojeg se dalje razmjenjuje virtualni novac. Za razliku od ostalih vrsta virtualnog novca, s bitcoinima se može ostvarivati kupnja i prodaja roba i usluga – ističe L. Gamulin.
Kao jedan od automatiziranih online sustava koji podržavaju takvu trgovinu spominje se BitPay. Na njemu trgovci primaju bitcoin kao sredstvo plaćanja, a zaradu mogu podići u virtualnom novcu ili izravno konvertirati u stvarni novac. No, kako uopće nastaje i kako mu se formira vrijednost?
– \"Proizvodi\" se takozvanim \"rudarenjem\", preciznije, kompjutorskim rješavanjem složenih matematičkih algoritama. To znači da ga generirati može svaki pojedinac s dovoljno snažnom kompjutorskom opremom – napominju stručnjaci iCapital.hr-a, objašnjavajući i dodatne detalje; kako bi se onemogućio prebrz rast ponude, složenost algoritma koji se mora riješiti da bi se generirale nove virtualne \"kovanice\" automatski se povećava s rastom ponude.
Ograničena ponuda
– Time se vjerojatnost uspjeha pri rješavanju problema potrebnog za generiranje novog bitcoina smanjuje, čime se stalno usporava rast ponude. Za razliku od sličnih inačica virtualnog novca, bitcoin je pametno osmišljen na način da se ograničava moguća ponuda, zbog čega ga uspoređuju sa zlatom – zaključuju.
S obzirom na složenost algoritma koji je potrebno riješiti, vjerojatnost uspjeha za pojedinca vrlo je mala. Često se udružuju grupe ljudi kako bi povećale vjerojatnost rješavanja problema. No, tada dijele i \"izrudarene\" bitcoine te je i dobit za svakoga niža. Ipak, daleko je bitcoin od zlata, koje ima svoju povijest, relativno predvidivu putanju, uporabnu vrijednost i široku prihvaćenost.
– Ulaganje u bitcoin iznimno je rizično. Osim velike volatilnosti vrijednosti, iza njega stoje i mnogi drugi rizici koje treba uzeti u obzir; potpuno je decentraliziran, nereguliran, iza njega ne stoji nikakva središnja banka niti pravni propisi – poručuje L. Gamulin.