U utorak 23. listopada u predvorju jednog zagrebačkog hotela, usred razgovora s novinarom Večernjeg lista, Milanu Horvatu, poznatom financijašu iz Varaždina, zazvonio je mobitel. Zvali su iz jedne brokerske kuće da s Horvatom preciziraju posljednje detalje ponude za kupnju dionica Zagrebačke burze.
I doista, već u četvrtak 25. listopada svatko zainteresiran mogao je na web stranicama hrvatskog Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) vidjeti da je tvrtka Eunex-C d.o.o. za upravljanje, ulaganje i savjetovanje, kojoj je Milan Horvat direktor, postala vlasnica 19,98 posto temeljnog kapitala Zagrebačke burze. Eunex-C sa sjedištem u Varaždinu, s paketom dionica gotovo jednakim onome sljedeća tri najveća dioničara zajedno, postao je 23. listopada ujedno i najkrupniji suvlasnik Zagrebačke burze, a s njom posredno i Ljubljanske.
Govori sedam jezika
No, ta transakcija, već i sama po sebi intrigantna, svakome zainteresiranom za hrvatsko tržište kapitala postat će puno interesantnija kad u registru poduzeća Trgovačkog suda u Varaždinu pročita da je jedini osnivač/član društva Eunex-C inkorporiranog u kolovozu ove godine s 20.000 kuna temeljnog kapitala osoba imenom Zong Xin Yeap iz Malezije, s adresom u Kuala Lumpuru u Vertical Business Suite, Tower B, Level 13.
A tko je Zong Xin Yeap i zašto su on i Milan Horvat kao njegov direktor u Hrvatskoj kupili krupni vlasnički udjel u Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, a s njim nesumnjivo i jaki utjecaj na tržište kapitala u ovom dijelu Europe?
Zong Xin Yeap ili Rex Yeap na Linkedinu sam sebe definira kao „poduzetnika, inovatora, savjetnika, govornika, celebrityja (slavnu osobu) i global tech disruptora (onoga koji radikalno preoblikuje tehnologiju, i to globalno)”. Završio je gimnaziju St. Joseph’s (četiri su srednje škole s tim imenom u Irskoj te po jedna u Kanadi, Hong Kongu i Bangladešu), govori sedam jezika, kantonski, kineski, engleski, hakka, hokkien, indonežanski i malajski. Prvi put zaposlio se 2013. godine kao direktor marketinga u Pacific Capital Trustu, a danas je osnivač ili suosnivač triju tvrtki (Titan Wave i World of Sharing u Singapuru i De Trend Entertainment u Kuala Lumpuru) te European & Asian Blockchain Huba sa sjedištem u Hong Kongu.
A djelatnost koja se provlači kroz opise svih tih poduzeća i institucija je korištenje blockchaina, tehnologije za pohranu šifriranih podataka i dokumenata u velikom broju kompjutora razasutih po cijelom svijetu i povezanih internetom.
Vjera u tržište!
Glavno je obilježje blockchaina da su njegovi zapisi svima vidljivi i nepromjenjivi, ne mogu se krivotvoriti ni uništiti, ne ovise ni o jednoj državi ni legislativi pa pružaju goleme mogućnosti za sigurno spremanje informacija, te za sigurno obavljanje transakcija i poslovanja svih vrsta.
No kakve veze ima blockchain sa skromnim burzama dionica hrvatskih i slovenskih poduzeća? Sada tek marginalnu, ali Milan Horvat i Rex Yeap žele to promijeniti. I ne samo to.
Stanje na hrvatskom tržištu kapitala najbolje je nedavno opisao Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, 18. listopada na 7. zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i investicijskih fondova u Rovinju.
„Tradicionalna dionička i obveznička tržišta zemalja Srednje i istočne Europe”, rekao je Žigman tom prilikom, „tijekom posljednjih deset godina su razmjerno plitka, slabo likvidna, malih volumena trgovanja i uglavnom stagniraju na niskim razinama u odnosu na razvijene zemlje europske jezgre, a Hrvatska nije izuzetak”.
Broj društava za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj od 2008. do danas smanjio se s 50 na manje od 30, pri čemu je propalo najviše brokerskih kuća: prije deset godina djelovala je 31, a danas ih je samo sedam.
„Brokeraji“ su, naime, ostali bez potražnje: prije deset godina imali su 15.000 aktivnih klijenata (za koje su u tri mjeseca obavili barem jednu transakciju) i njihov je ukupni prihod od brokerskih usluga bio gotovo 300 milijuna kuna, a danas imaju samo oko pet tisuća aktivnih klijenata i prihod manji od 50 milijuna.
Nešto je bolje s upravljanjem portfeljima i pokroviteljstvima izdanja novih dionica, a investicijsko savjetovanje praktički je iščezlo. Sve to odražava se i na Zagrebačku burzu čija se tržišna kapitalizacija dionica (vrijednost svih uvrštenih dionica po tržišnoj cijeni) lani smanjila za 3,4 posto.
Istodobno, kako je 18. listopada u Rovinju rekao Ante Žigman, „pristup kapitalu i razvoj tržišta kapitala (mjeren njegovom ‘dubinom’) nedvojbeno su usko povezani s ekonomskim razvojem zemlje: tržišta kapitala posebno doprinose gospodarskom rastu zemalja koje su već dostigle relativno visok stupanj ekonomskog razvoja”. Da je „tržište kapitala, ne samo financija, ključ gospodarskog dinamiziranja i razvoja” uvjeren je i Milan Horvat.
„Zemlje u kojima se ono razvilo, kao u Poljskoj ili Rumunjskoj, u protekloj su dekadi zabilježile nevjerojatne gospodarske iskorake.” Učinkovito tržište kapitala omogućava poduzećima da za svoj razvoj i rast prikupe novac koji je besplatan (na njega se, za razliku od kredita, ne plaća kamata, nego dividenda, ali samo ako se zaradi profit), „strpljiv” i prenosiv, i u Hrvatskoj se, kaže Horvat, posljednjih godina pojavilo puno novih uspješnih poduzeća s više od 200 milijuna kuna godišnjeg prihoda koja bi mogla novi kapital za razvoj prikupljati na burzi, ali je to sada preskupo, prekomplicirano i praktički okrenuto većinom Hrvatskoj i neposrednom susjedstvu.
Kao dokaz toga što govori, Horvat ističe popis „1000 kompanija koje su 2018. inspirirale Europu” koji svake godine priprema Londonska burza i među kojima je ljetos pet hrvatskih: to su Mlinar, Valipile, Solvis, Comping i Invest Sedlić. Prijašnjih godina na tom su popisu bili i Franck, Kraš, Bomark Pak, samoborski DIV (vlasnik Brodosplita), Gradatin, Logista, Pet-Prom, Šerif Export Import...
I divovska talijanska UniCredit banka nedavno je među svojim korporativnim klijentima u Hrvatskoj identificirala sedam poduzeća kojima je ponudila svoje usluge pokroviteljstva izdanja i listanja na burzi – ali ne hrvatskoj, nego Milanskoj. No, tko je Milan Horvat i kakve on ima veze s “global tech distruptorom” Rexom Yeapom iz Kuala Lumpura?
Milan Horvat, rođen 1958., magistar ekonomije, pionir je hrvatskog tržišta kapitala. Početkom 1990-ih bio je inicijator i suosnivač, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Varaždinskog tržišta vrijednosnica (varaždinske burze), partner i direktor investicijskog društva Fima grupa. Bio je jedan od pokretača prvih privatizacijskih fondova, Breza-investa i Pletera, te predsjednik nadzornih odbora Varteksa i Vaba banke.
Ali, bio je i investicijski bankar Podravke pa je u aferi Spice optužen i suđen u maratonskom prvostupanjskom sudskom procesu u kojem je nepravomoćno oslobođen krivnje, no sva mu je osobna i obiteljska imovina još zamrznuta. Nakon raspada Fima grupe, ostao je angažiran u brokerskoj kući Fima Vrijednosnice, a danas većinom djeluje kao nezavisni poslovni konzultant.
– Vjerujem u tržište kapitala – kaže Horvat. Ali, neku novu burzu ne namjerava osnivati, kao što ne želi ni preuzeti apsolutnu kontrolu nad nekom postojećom jer je to već jednom prošao. No nije mogao ni ostati pasivan.
Milan Horvat, naime, nikada nije prestao pratiti što se u svijetu događa s tržištima kapitala pa je tako pomno proučavao i tehnološke promjene koje su ih zahvatile. A ono što je u posljednje vrijeme naučio jako ga je zainteresiralo i pomalo zabrinulo. Vidio je da se stvari dramatično mijenjaju: brokeri (posrednici) sve više nestaju, prodavatelji i kupci dionica sklapaju ugovore sami i bez ičijeg posredovanja, burze se naglo i potpuno internacionaliziraju i Milanu Horvatu bilo je sve jasnije „da za 10 godina brokeri više neće imati što raditi“.
Kupac ne može sam
Nastavio je intenzivnije studirati i pratiti razvoj novih tehnologija, osobito blockchain i kriptovalute, osnovao je Fima plus „mjenjačnicu” kriptovaluta u Varaždinu i počeo razmišljati što bi mogao učiniti da pomoću tih tehnologija olakša i omogući razvoj takvog poslovanja na tržištu kapitala, kao i u hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Najbrži put mogao bi biti, zaključio je, da utječe na Zagrebačku burzu (a s njom i na Ljubljansku) da se transformira u tom smjeru.
– Nove tehnologije potpuno mijenjaju oblik trgovanja na burzi – kaže Horvat – bitno su brže i jednostavnije, omogućavaju trgovinu različitim derivatima (financijskim izvedenicama) i, naravno, na novim platformama koje mogu biti i za kriptotrgovinu. Tu je i tehnološko povezivanje s drugim burzama pri kojem se prijeboj i namira rješavaju pametnim ugovorima (engl. smart contracts).
Te su tehnologije danas u svijetu u naletu, već ih uvode u svoje poslovanje Švicarska burza, NASDAQ, Stuttgart, Toronto, neke azijske burze... Ukratko, sve burze koje se žele modernizirati, a pritom i s malo zaposlenih postići velike zarade. Na primjer, ako danas netko iz Zagreba želi kupiti neku dionicu na burzi u Bukureštu, dat će nalog svom hrvatskom brokeru, a on mora naći partnersku brokersku kuću u Rumunjskoj koja će za njega provesti transakciju.
Kupac iz Hrvatske ne može sam pristupiti Bukureštanskoj burzi. Svaka je burza cjelina za sebe, svaka ima svoj posebni sustav prijeboja i namire, „svoju” depozitarnu kuću, sve je to jako komplicirano i obeshrabruje potencijalne investitore iz širega svijeta.
Pametni ugovor sklopljen na blockchainu, međutim, sve bi to premostio. A da bi se Zagrebačka burza prilagodila tom načinu trgovanja potrebno je na njoj izvesti sustavne promjene, a za to je, pak, potreban značajan svježi kapital. Tako je Milan Horvat napravio projekt, a onda je u svijetu počeo za njega tražiti financijera. Našao ga je, kaže, nevjerojatno brzo i lako!
– U svijetu postoje investitori koji su se specijalizirali za razvoj burza, postoje i specijalizirani investicijski fondovi koji kupuju samo dionice burza. Jedan takav investitor je i tvrtka Baktun iz New Yorka koja je također u Zagrebu prepoznala dobru priliku i kupila 7,87 posto i Zagrebačke burze, a investirala je i u više različitih burza u svijetu.
Znači, to što mi radimo nije ništa neuobičajeno, to je dio tranzicije burza prema novim tehnologijama, a mi radimo taj posao s jednim takvim specijaliziranim investitorom iz Azije – govori Milan Horvat. Ali, nije stvar samo u blockchainu.
Horvat zaključuje kako je i proces uvrštenja novih kompanija i njihovih dionica na Zagrebačku burzu danas je preskup i prekompliciran. Fokus burze je prvenstveno na velikim kompanijama, a premalo na srednjima i manjima koje se brzo razvijaju i kojima svježi „besplatni” i „strpljivi” kapital najviše treba.
Lani je na Zagrebačku burzu uvrštena samo jedna nova dionica, ona Sunce koncerna d.d., i pet obveznica, od kojih četiri državne i samo jedna privatna (Erste & Steiermarkische Bank). Neatraktivna ponuda ima za posljedicu i slabu potražnju pa je tako ukupni promet dionicama na ZSE-u lani bio samo 2,6 milijardi kuna.
Od 126 dionica kojima se trgovalo, 80 je zabilježilo pad cijene. Kad se tome doda da je većina preživjelih investicijskih društava u vlasništvu banaka, kojima seljenje novca iz štednje u kapital tvrtki u biti ne odgovara, i gotovo nikakva pravosudna zaštita manjinskih vlasnika (sjetimo se Agrokora), onda tužna slika hrvatskog tržišta kapitala postaje još tužnija.
Istodobno, Horvat procjenjuje, a s njim se slaže i istaknuti hrvatski ekonomist Velimir Šonje, da u Hrvatskoj već ima barem stotinjak tvrtki s godišnjim prihodom većim od 200 do 500 milijuna kuna, od kojih bi barem 20 moglo biti zainteresirano da svoje dionice ponude svjetskoj investicijskoj javnosti na burzi.
– Tim kompanijama sada ne nudimo ništa – kaže Horvat, one uopće nisu orijentirane na to da bilo što potraže na Zagrebačkoj burzi jer je to preskupo i prekomplicirano. Brokeri su se sveli samo na klasično trgovanje po nalozima, pravih investicijskih bankara, pokrovitelja novih izdanja, zapravo ni nemamo...
Da bi se to stanje moglo promijeniti, Milan Horvat i Zong Xin Yeap preko tvrtke Eunex-C predložit će dokapitalizaciju Zagrebačke burze najmanje u visini postojećeg temeljnog kapitala koji sada iznosi oko 40 milijuna kuna. Stoga svim sadašnjim vlasnicima koji neće imati novca ili neće biti zainteresirani za dokapitalizaciju poručuju da je bolje da prodaju svoje dionice.
Sljedeći korak bit će digitalizacija vrijednosnih papira listanih na burzi, pojednostavljivanje i pojeftinjenje uvrštenja i obveza listanih kompanija te uvođenje u trgovanje suvremenih tehnologija zasnovanih na blockchainu za sve vrste vrijednosnica.
Hrvatske državne granice bit će tako za dionički kapital praktički nevidljive, hrvatsko pravosuđe i njegova tragična sporost u rješavanju sporova postat će irelevantni, pronevjera novca ili krivotvorenje dokumenata postat će nemogući.
„Investicijska zajednica okreće se blockchain investicijama i kripto sferi”, napisao je u svojoj prezentaciji za konferenciju Zagrebačke burze i predsjednik Hanfe Ante Žigman.
„Najveće investicijsko društvo u SAD-u TD Ameritrade uložilo je novac u kriptotrgovinsku platformu s ciljem povezivanja Wall Streeta i kriptosustava; fondovi rizičnog kapitala (VC) intenzivno se okreću kripto/blockchain ulaganjima, oko 16 posto ulaganja najvećih VC fondova već je u blockchainu/kripto...“
U svijetu se raspoloženje prema kriptovalutama i blockchainu mijenja iz dana u dan. Jedna od najvećih američkih banaka JPMorgan objavila je ovih dana da je broj banaka koje su se uključile u njezin međubankarski i prekogranični sustav plaćanja temeljen na blockchainu veći od stotinu.
A to je ista ona banka čiji je glavni izvršni direktor Jamie Dimon još nedavno upozoravao da su kriptovalute „prijevara gora i od tulipanskog balona”.
Naravno, i Milan Horvat kao privatni poduzetnik i Ante Žigman kao nadzornik i regulator tržišta kapitala znaju da čak i burze koje koriste blockchain trebaju jasna pravila igre koja ih čine „uređenim tržištem”.
No, Hrvatska na to ne treba posebno misliti, kaže Milan Horvat, za to će se pobrinuti Europska unija.
I zaista, samo dan prije nego što će vlasnički udjel Horvatove tvrtke Eunex-C u Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi dosegnuti malo manje od 20 posto, grupa eksperata koja savjetuje Europsku upravu za vrijednosnice i tržišta (ESMA) predložila je da se prenosiva šifrirana financijska imovina tretira kao i svaka druga pa da se i na nju primjenjuje Direktiva o tržištima financijskih instrumenata II (MiFID II) koja je stupila na snagu u siječnju ove godine. I to je, dakle, riješeno.
>> Pogledajte video o usponu i padu meksičkog Pabla Escobara, Joaquina "El Chapa" Guzmana
Milan Horvat? Pa on je stari lopov.