Droga, šverc i prostitucija Hrvatima donose tri milijarde kuna godišnje!

Procjenjuje se da hrvatski građani godišnje zarade od droge, prostitucije te šverca cigareta i alkohola oko tri milijarde kuna. Za točnom brojkom još uvijek traga ekipa domaćih i stranih konzultanata koje je angažirao Državni zavod za statistiku kako bi hrvatski BDP izračunali prema promijenjenoj metodologiji ESA 2010. Dio članica EU već je obavijestilo Eurostat o svojim prvim procjenama po kojima će se njihov BDP povećati 2,4 posto. Prvi podaci za Hrvatsku bit će uskoro poznati, a službena je objava u rujnu.

Drukčija metoda

Metoda ESA 2010 razlikuje se od dosadašnjih jer se drukčije knjiže ulaganja u istraživanja i vojnu opremu te će prvi put obuhvatiti dohotke iz nelegalne aktivnosti vezane uz prostituciju, drogu te šverc cigareta i alkohola. Rezultat bi mogao biti rast bogatstva za sve – razvijeni zapad bit će u plusu jer ulaže u istraživanja, a siromašni jug jer se u tom dijelu novac vrti u nelegalnim aktivnostima.

Hrvatska bi zbog duge granice s Bosnom i Hercegovinom i šverca cigareta mogla biti među državama s većim udjelom dohotka od spomenutih nelegalnih aktivnosti (za srednjoeuropske države procjene se kreću od 0,5 do 1% BDP-a), a ‘bilancu’ nam diže i turizam jer i turisti troše na prostituciju i drogu. Istraživači se kod takvih analiza služe policijskim evidencijama o uhvaćenim djelima, broju liječenih narkomana, zaplijenjenim količinama cigareta, droge, alkohola i slično, a jedan od njih ističe da je tu vrstu ekonomije najteže uhvatiti. Hrvatski je BDP zbog sive ekonomije u neregistriranim, ali legalnim djelatnostima već povećan 10-ak posto.

Eurostat se vodi logikom da prihodi od prodaje droge, šverca ili prostitucije također predstavljaju dohodak, kojim se povećava osobna potrošnja u nekoj zemlji. Logika je da u izračun BDP-a mora ući transakcija o kojoj su obje strane u lancu suglasne – osoba koja pruža uslugu zarađuje, a ona koja se njome koristi povećava razinu svog blagostanja.

Vojni lobi

Stvari su puno jasnije i uhvatljivije s ulaganjima u istraživanja i znanost – gdje se Hrvatska nalazi pri dnu ljestvice s udjelom od 0,8%. Sad se ta ulaganja evidentiraju kao međufazna potrošnja, a po novome će se preseliti među investicije, kao i kupnja vojne opreme.

Moćni vojni lobi u tome je imao svoje prste jer su se izdaci za vojnu opremu bilježili kao potrošnja, ali ubuduće će novi tenk ili puška biti investicija koja povećava blagostanje građana. Hrvatska će nakon ove nadopune možda biti koju milijardu kuna bogatija, ali ne i uspješnija jer se korekcija neće odraziti na stope rasta BDP-a. Nominalno povećanje BDP-a utjecat će na indikatore zaduženosti, pa ćemo, mjereno udjelom u BDP-u, biti nešto manje zaduženi nego do sada, ali još uvijek će to biti problematične razine i kod javnog duga i kod fiskalnog deficita. Primjerice, s tri milijarde dohotka od droge, prostitucije i šverca javni dug neće biti 60,6 posto BDP-a, već 60,06 posto.