Hrvatska pošta intenzivno radi na pripremama za liberalizaciju svih svojih usluga koja nastupa 2013. godine. Zanimljivo, u svim pothvatima imaju potporu radnika, bez obzira na to što se proces restrukturiranja odnosi i na smanjenje broja zaposlenika. Sindikati i poslodavac prošle su godine potpisali sporazum o suradnji socijalnih partnera u procesu restrukturiranja. To znači da i sindikat pristaje na nužne promjene te prati sve poteze i daje svoje primjedbe.
Do sada je u Pošti otpušteno 1000 radnika, a do kraja godine otkaz će dobiti još 551 zaposlenik. Svi su zbrinuti otpremninama, s čijom su visinom zadovoljni, ali će sindikat, kako najavljuje, tražiti novi kolektivni ugovor koji će uključiti veći iznos otpremnina. Nakon ovogodišnjih otpuštanja, predviđanja su da će se broj zaposlenika sa sadašnjih oko 11.000 smanjiti za dodatnih 500 ili tisuću do kraja 2012. godine. Predviđa se također da će u nekim novim uslugama biti potreban novi profil zaposlenika. Nakon niza godina gubitaka u osnovnom poslovanju, Pošta je ove godine na tom području ostvarila dobitak i povećala prihode.
Novom organizacijom ukinuto je 20 županijskih središta te je postavljena nova divizijska organizacija. Sada djeluju četiri divizije – Pošta, Express, Mreža i Podrška. U pripremi je informatizacija cijelog sustava i projekt središnjega distributivnog centra u okolici Zagreba. Postupnom liberalizacijom sljedeće godine na snagu stupa ukidanje monopola na pismovne pošiljke do 100 grama i smanjuje se na 50 grama.
Velik je problem Hrvatskih pošta taj što dugo godina nije bilo čvrstog vodstva pa je tako u četiri godine promijenjeno pet predsjednika uprave. To je rezultiralo gubitkom klijenata i ulaganja zbog čega je prostor konkurenciji bio otvoren. Posljednjih, za Poštu dugačkih, godinu i pol dana na mjestu predsjednika uprave je Robert Jukić koji pripada mlađoj generaciji menadžera i koji zajedno sa svojim timom intenzivno radi na pripremi liberalizacije poštanskih usluga, od restrukturiranja do potrebne modernizacije. Posao neće biti lak – dovoljno je pogledati rezultate liberalizacije u ostalim zemljama koji pokazuju da je ona dovela do povećanja nezaposlenosti i pogoršavanja uvjeta rada, a korisnicima nije donijela poboljšanu uslugu.
Prema istraživanju nisu se povećale investicije, kao ni kvaliteta, a konkurencija se bori snižavanjem cijena što su na kraju primorane učiniti i nacionalne pošte. U EU je liberalizaciju provelo sedam zemalja. Želi li preteći trendove u Europi i svijetu, očito je da Hrvatska pošta mora izići na tržište s ponudom široke palete novih usluga, među ostalim, i u području elektroničkih komunikacija. Ako se to ostvari i ako država kao vlasnik pruži potporu, u Pošti vjeruju da će se s konkurencijom moći suočiti.
Sredinom godine donesen je zakon o poštanskim uslugama, a potpunu liberalizaciju usluga uspjelo se odgoditi do 2013. godine, kada će Hrvatska pošta osjetiti i najveći udar konkurencije. Prvi je već osjetila prije nekoliko godina na području kurirskih usluga, koje su posebno pogodile najprofitabilniji dio pismonosnog tržišta. Uz to, dodatni je problem toj državnoj tvrtki bila stalna promjena vodstva, zbog čega nisu niti poduzimane velike aktivnosti, a ponajprije već odavno potrebno restrukturiranje i inovacija. Sve je to utjecalo na gubljenje klijenata odnosno velikog dijela tržišnog udjela.
Prošle godine na čelno mjesto Hrvatske pošte došao je Robert Jukić i počeo s prvim mjerama pripreme tvrtke za liberalizaciju, a što je uključilo i potrebno restrukturiranje i rezultiralo otpuštanjem za sada tisuću zaposlenika, a do kraja godine taj će se broj popeti za još 551 osobu.
Ove godine prekinuto je razdoblje gubitaka Pošte iz osnovne djelatnosti, te je u prvih devet mjeseci ostvareno 138 milijuna kuna iz operativnog poslovanja, dok je neto dobit iznosila 76 milijuna kuna. Ukupni prihodi povećani su za 11 posto, dok su prihodi iz poštanskih usluga povećani za gotovo 19 posto.
– Financijski pokazatelji rezultat su već učinjenih promjena i ukazuju na to da je Hrvatska pošta na ispravnom putu – kaže predsjednik uprave Robert Jukić i dodaje:
– Novom organizacijom ukinuto je 20 županijskih središta te je postavljena nova divizijska organizacija prema uzoru na suvremene poštanske operatere.
Ove je godine Pošta podijeljena na četiri divizije.
Jukić kaže da je i promijenjen način regrutiranja nižeg i srednjeg menadžmenta, čime je djelatnicima omogućeno da zauzmu pozicije isključivo na temelju svojih sposobnosti. Prvi put uvedeno je interno testiranje, a planira se i testiranje svih djelatnika u svrhu poboljšanja organizacijske klime i zadovoljstva zaposlenika, a kako bi se pronašlo najbolje radno mjesto za svakog zaposlenika. Prvi put, kaže Jukić, Hrvatska pošta pokreće i interne trenere koji će educirati zaposlenike o tome kako pružiti što kvalitetniju uslugu korisnicima. A upravo su na tom području sindikati imali velike zamjerke.
– Imamo stručan kadar u klasičnoj tehnologiji, no do sada mu nije dana prigoda da se njegovo stručno, tehnološko znanje nadopuni informatičkim, menadžerskim i drugim znanjima koja su danas potrebna da imamo zaokruženu osobu – kaže Jadranko Vehar, predsjednik Sindikata radnika Hrvatske.
– U daljnjim pripremama Hrvatske pošte za liberalizaciju tržišta priprema se opsežna informatizacija cijelog sustava a u planu je i projekt središnjeg distributivnog centra u okolici Zagreba. Gradnja logističkog centra omogućit će značajno povećanje broja usluga te samim time i prihoda ali i dodatnu racionalizaciju poslovanja. Kreće se u uređenje poslovnica kao i širenje usluga te ponude – najavljuje Jukić.
Pošta je ove godine primijenila drukčiju cjenovnu politiku, ukidajući razred cijena za pošiljke od 20 grama, spajajući ih s istim razredom za 50 grama, čime je usluga poskupjela za jednu kunu, ali usluge iznad 50 grama pojeftinile su.
Od iduće godine na snagu stupa liberalizacija rezerviranih pošiljaka sa 100 na 50 grama, a koje iznose čak oko 70 posto ukupnog pismovnog prometa, te će i to biti još jedan od udara na konkurenciju.
Bez obzira na potrebno restrukturiranje koje se ponajprije odnosilo na smanjenje broja radnika, uprava je uspjela naći zajedničku riječ s radnicima, a prošle godine potpisan je sporazum o suradnji socijalnih partnera u procesu restrukturiranja.
– Ono što smo trebali napraviti prije desetak godina, sada je došlo na naplatu. Neizbježnost je da dođe do ukidanja dijela radnih mjesta, posebno onih u administraciji, koja su nastala u “masovnom” zapošljavanju nakon ukidanja područnih uprava i decentralizacije funkcija u središta pošta. Za to nisu krivi radnici, nego lutanja pojedinih uprava i vlada koje su težile lokalnom funkcioniranju i zapošljavanju svojih kadrova – kaže Vehar.
Iako su otpušteni radnici, kaže, zbrinuti otpremninama kojima su bili zadovoljni, sindikat će tražiti njihovo povećanje kroz novi Kolektivni ugovor Hrvatske pošte, a koji bi trebao biti potpisan do kraja sljedeće godine.
– Naša suradnja s upravom sada je kvalitetnija jer smo napokon dobili sugovornika koji nas želi slušati i radi na poboljšanju radnih uvjeta svih radnika u Pošti. No, vjerujem kako ta suradnja mora biti još bolja – nastavlja Jadranka Dumbović, predsjednica Hrvatskog sindikata pošte.
Sindikat je inače bio taj koji je godinama upozoravao državu na nered i bezakonje na tržištu poštanskih usluga, ali je cijelo vrijeme nedostajalo političke volje da se taj problem riješi.
– Konkurencija je najjača tamo gdje je nezakonita, jer neke kurirske tvrtke obavljaju usluge koje su Zakonom o pošti rezervirane za javnog operatora. I to čine neometano već godinama i na tome ostvaruju zamašan profit, jer svoje usluge ograničavaju na veća urbana područja, dok Hrvatska pošta mora pružiti uslugu do najudaljenijeg zaseoka ili otoka. Pri tome zaposleni u takvim tvrtkama nemaju ni približnu razinu prava kao što ih imaju radnici Hrvatske pošte. Zato i naš sindikat inicira sklapanje nacionalnog kolektivnog ugovora za područje poštanskih i kurirskih usluga, čime bi se temeljna prava zaposlenih izjednačila, što bi bio prvi takav slučaj u Hrvatskoj – kaže Dumbović.
Velika konkurencija posljednjih godina izražena je i zbog niza tehnoloških inovacija, no u Pošti smatraju da postoji mogućnost da se i tome odupre. Primjerice, brzojavi su po nekim procjenama trebali propasti, no i nadalje su u optjecaju, štoviše broj im raste.
– Svaku uslugu treba prilagođavati novim generacijama i novim prohtjevima tržišta – kažu.
U svakom slučaju, najveća konkurencija ostaju kurirske usluge. A pred Hrvatskom poštom je nastavak procesa restrukturiranja i stabiliziranja poslovanja u području poštanskih, kurirskih i ostalih usluga.
Dumbović posebno važnim smatra uvođenje novih usluga, na čemu se i radi, a u čijem će procesu sindikati i dalje sudjelovati kao socijalni partner. Prate se trendovi u Europi i svijetu kako bi se vidjelo kako su se druge poštanske uprave prilagodile novim uvjetima i zahtjevima tržišta. Između ostalog, to uključuje i usluge na području elektroničkih komunikacija. A iskustva stranih zemalja vezana uz liberalizaciju nisu najbolja. Međunarodna središnjica sindikata UNI Post & Logistic Global Union nedavno je provela istraživanje u devet zemalja o tome što je donijela liberalizacija tržišta i privatizacija pošta. Rezultati pokazuju da je liberalizacija dovela do povećanja nezaposlenosti i pogoršavanja uvjeta rada, a korisnicima nije donijela poboljšanu uslugu.
– To su činjenice koje su dokumentirane, a priča da konkurencija investira u tržište poštanskih usluga je obična bajka – kaže Dombović.
Investicija nema, kao što nema ni kvalitete usluge, a konkurencija se provodi samo preko dampinga cijena, što znači i damping plaća i socijalni damping. Posljedica je da tradicionalna Pošta ima manje prihode i manju kvalitetu usluge, te je prisiljena smanjivati plaće. U Argentini je, primjerice, nakon liberalizacije zavladao takav kaos da je država bila prisiljena vratiti monopol nacionalnoj Pošti. Slično razmišljaju i u Nizozemskoj, koja je do jučer bila glavna zagovornica potpune liberalizacije tržišta. A SAD, najmoćnija zemlja svijeta, uopće ne razmišlja o privatizaciji Pošte.
– U Hrvatskoj se takvo što još nije dogodilo, što ne znači da takva opasnost ne prijeti i nama. Sve to dovodi do spoznaje da se mora odgoditi primjena Treće poštanske direktive EU, a političarima treba postaviti pitanje što oni hoće od Pošte: profite dioničarima ili kvalitetnu uslugu građanima? – zaključuje Dumbović.