Hanfa, kao glavni regulator nebankarskog financijskog sektora, od veljače bi trebala dobiti novog šefa – Antu Žigmana, bivšeg bankara, državnog tajnika, odnosno pomoćnika ministra financija te savjetnika u središnjoj banci.
Žigman će na tom mjestu zamijeniti Petar-Pierrea Mateka kojemu istječe šestogodišnji mandat te očito neće dobiti novi. Neko vrijeme nagađalo se da će Matek biti prva žrtva Agrokora među dužnosnicima, no očito je netko odlučio spustiti loptu te Matek nije smijenjen, već se čekalo da mu istekne mandat.
Prigovori Hanfi
Hanfi prigovaraju da nije dobro kontrolirala rad faktoring društava i masovnu preprodaju Agrokorovih mjenica, no Matek je odbio kritike uz opasku da su svoj dio posla korektno odradili poštujući slovo zakona. Hanfina je riječ zadnja na tržištu kapitala, u poslovanju privatnih mirovinskih društava, osiguravatelja, investicijskih fondova, leasinga i faktoringa, a imovina financijskog nebankarskog sektora procjenjuje se na približno 150 milijardi kuna! Žigmanov dolazak u Hanfu u poslovnim krugovima komentiraju kao korektno kadrovsko rješenje jer je riječ o iskusnom ekonomistu koji odlično poznaje domaće i europske propise, radio je u javnom i u privatnom sektoru i iza njega se ne vuku nikakvi repovi. No, nije Hanfa jedini regulator financijskog tržišta čijem vodstvu ove godine istječe mandat. U posljednjih šest mjeseci mandata ušao je i guverner središnje banke Boris Vujčić, koji je na čelo HNB-a došao u srpnju 2012. godine. Guverner se, inače, bira na šest godina kako bi se izbjegao direktan utjecaj politike u njegov izbor, odnosno politički uvjetovane smjene do kojih bi eventualno dolazilo nakon promjene vlasti. Svejedno, pozicija guvernera nikad nije bila samo stručni, nego i politički izbor. Po slovu zakona, guverner i njegovi zamjenici biraju se na prijedlog saborskog Odbora za imenovanja, a potvrđuje ih parlament. Premda još nema službene potvrde, očekuje se da će, za razliku od Mateka, Vujčić proći reizbor te će mu biti povjereno da Hrvatsku uvede u eurozonu u svom drugom šestogodišnjem mandatu. Vujčić je zajedno s premijerom Andrejem Plenkovićem predstavio eurostrategiju, plan da u iduće dvije do tri godine uđemo u ERM2 tečajni mehanizam, svojevrsnu čekaonicu za euro. Tijekom boravka u ERM 2 mehanizmu kontroliraju se svi važni ekonomski procesi u zemlji, no odluku hoće li neka država dobiti zeleno svjetlo za euro ne donosi struka, već politika, odnosno sve članice eurozone. U tom slučaju za Hrvatsku bi bilo važno da riješi otvorena pitanja sa Slovenijom.
Podijeljeni o euru
Zbog stabilnosti bankarskog sustava, hrvatska monetarna politika jedno je od rijetkih područja o kojemu se relevantne međunarodne institucije izjašnjavaju pozitivno, no za euro nije dovoljan samo stabilan tečaj i niska inflacija, nego su nužne i sređene javne financije te općenito poticajno poslovno okruženje. Domaća je javnost po pitanju nacionalne valute i dometa središnje banke podijeljena, oni koji su skloniji europskim integracijama ne dovode u pitanje napuštanje domaće valute i preuzimanje eura, no kritičari misle da se zemlja prerano odriče monetarnog suvereniteta i mogućnosti da preko tečaja poboljšava konkurentnost. Domaća proizvodnja ne može računati na pomoć s te strane jer bi slabija kuna ugrozila dužnike pa je stabilan tečaj konstanta hrvatske monetarne politike i na njega su se odlučili svi dosadašnji guverneri.
Evo što će se promijeniti uvođenjem eura:
na prvu mi se ukazalo đeneral vučić da piše