Vujčić: Ne dam ostavku. Konverzija kredita iz CHF u kune ugrozila bi stabilnost

Hrvatska narodna banka nema namjeru ništa mijenjati u odnosu na dosadašnje stavove i politiku prema problematici kredita u švicarskim francima. Niti smo sudionici u ugovorima o kreditima niti te ugovore možemo mijenjati, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dva dana nakon velikog prosvjeda dužnika u francima koji su ponovno zatražili njegovu ostavku.

Trebaju nam ulagači

– Naravno da neću dati ostavku. Ja sam jedini prije deset godina govorio o rizicima koje nose krediti u francima i nitko me nije podržavao – uzvratio je Vujčić s trećeg susreta guvernera regije u Rovinju, u organizaciji časopisa Lider.

Vujčić je dodao da nije zadovoljan što su prošla tri mjeseca, a nije prihvaćen njegov prijedlog da se pomogne ljudima koji ne mogu vraćati stambene kredite ni uz zamrznuti tečaj. Riječ je, procjenjuje, o približno pet posto dužnika kojima bi trebalo omogućiti da vrate ključeve stana banci, da im se izbriše ostatak duga i oni nastave živjeti u tim stanovima kao najmoprimci, jer nikome nije u interesu da završe na cesti. – Moj je posao da čuvam financijsku stabilnost zemlje, a konverzija deviznih kredita u kune prema mađarskom modelu ugrozila bi financijsku stabilnost zemlje. Parlament može donijeti takav zakon, ali naš je posao da kažemo kakve bi bile posljedice – kazao je Vujčić i ustvrdivši da se upravo želi isforsirati ugroza financijske stabilnosti što nije dobro. Nije se posebno osvrtao na zahtjev Tomislava Karamarka za ostavkom.

– Loše je što se ljudi sve više fokusiraju na monetarnu politiku, gdje nema rješenja. Hrvatska je kao slika koja visi još samo na dva vijka, a oni su monetarna i financijska stabilnost. Svi su se uprli na ta dva vijka i vrte ih, ali ne možete riješiti probleme tamo gdje ih nema. Nama trebaju strukturne reforme i bolja poslovna klima koja će privući ulagače i potaknuti domaću potrošnju – kazao je Vujčić. Svih pet guvernera koji su nastupili u Rovinju govorili su manje-više isto, da su očekivanja središnjih banaka nerealna, pogotovo u malim otvorenim ekonomijama gdje se ekonomski procesi ne mogu regulirati zabranama i tiskanjem novca. – Nismo mi američki FED čiji je dolar preplavio cijeli svijet i slobodno ga mogu štampati. Kada bismo mi štampali svoje dinare, ne bi ih htjeli ni naši građani, nego bi brže-bolje kupovali eure ili dolare – kazao je guverner Makedonije Dimitar Bogov.

Slovenski guverner Boštjan Jazbec dodao je da je i europska središnja banka počela s mjerama kvantitativnog olakšavanja nakon silnih političkih pritisaka.

– Sada kada smo nešto napravili, svi traže još nešto. Zaboravljamo da ljudi neće trošiti ako nema sigurnosti – rekao je Jazbec.

Izlaz za socijalne slučajeve

Hrvatski guverner ističe da u javnosti postoji nerazumijevanje u ovlastima izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti. – Zakone donose parlamenti, a ne tehnokrati bez tog mandata – rekao je Vujčić dodajući da svi koji ulaze na financijsko tržište moraju biti svjesni da preuzimaju rizike. – Ne treba se vraćati u prošlost da bismo pobjegli od budućnosti jer nas tamo ništa dobro ne čeka – upozorio je. Krediti u francima bili su okosnica jučerašnje rasprave među guvernerima. U BiH je šest tisuća dužnika, a najviše ih je u Hrvatskoj. No, oni sa stajališta središnjih bankara ne predstavljaju sistemski rizik. – Htio bih da se što prije dogodi izlazak iz dužničkog odnosa za socijalne slučajeve – rekao je Vujčić, a spremnost da se nađe rješenje iskazali su i bankari u diskusiji.

Udruga Franak, Udruženje korisnika kredita Švicarac iz BiH, Združenje Frank iz Slovenije i Udruženje bankarskih klijenata Efektiva iz Srbije zajedničkim su priopćenjem guvernere središnjih banaka svojih država zatražili da – odstupe.

>> Boris Lalovac: Ne želim rat, ali želim govoriti na temelju brojeva

>> Treći je put pobijedio banke, a ima još 15 sporova za franak