Srijeda, 25. kolovoza, bila je krajnji rok do kojega poslodavci mogu predati zahtjev za isplatu državnih potpora za čuvanje radnih mjesta za srpanj. Prema informacijama koje smo dobili pred kraj radnog vremena, jučer je do 15 sati na adresu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pristiglo 12.755 zahtjeva poslodavaca za isplatu potpora, najviše iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. To je tri puta manje zahtjeva nego što ih je bilo za svibanj, odnosno dva puta manje nego za lipanj.
Podatke o broju zaposlenih kod poslodavaca koji i pored odlične turističke sezone traže potpore za srpanj nemamo, ali prema usporedbi s ranijim mjesecima moguće je da se broj zaposlenih u tim tvrtkama kreće između 30 i 35 tisuća. Ujedno, srpanj je i prvi mjesec za koji je jedan od kriterija za stjecanje prava na isplatu i broj cijepljenih radnika. COVID potvrde vjerojatno nisu glavni razlog što je osjetno smanjen interes za državne potpore, nego i činjenica da je turistička sezona bolja od očekivanja.
Dostigli 85 posto prometa
Prema podacima iz fiskalnih blagajni, turizam i ugostiteljstvo kao najpogođenija gospodarska djelatnost u zemlji dostigla je 85 posto prometa iz 2019. godine. U odnosu na lanjsku godinu potrošnja je porasla 66 posto. Samim time ta djelatnost u cjelini više ne zadovoljava osnovni kriterij za primanje potpore – a to je pad prihoda veći od 40 posto u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Tvrtke s padom prihoda većim od 60 posto dobivaju četiri tisuće kuna po zaposlenome, a one čiji su prihodi smanjeni 40 posto dvije tisuće kuna.
Koje ugostiteljsko-turističke tvrtke i dan-danas posluju toliko lošije, utvrđivat će službe nadležne za taj posao. Inače, odluka o produljenju potpora donosi se svaki mjesec, a nedavno je ministar Josip Aladrović kazao da u ovom trenutku gotovo svi mogu neometano raditi i ostvarivati poslovnu aktivnost, tako da je lako moguće da isplata neće biti produljena za kolovoz. No Aladrović kaže da će po povratku s godišnjih odmora razgovarati s HUPom i sindikatima kao socijalnim partnerima kako bi vidio koja su njihova stajališta te će nakon toga Vlada donijeti “odluku najbolju za sve”. Ministar Aladrović smatra da bi se ubuduće potpore trebale usmjeravati u otvaranje novih radnih mjesta.
Moguće je da je interes za državne potpore splasnuo i zbog COVID potvrda, jer potpore u punom iznosu, a to znači četiri tisuće kuna po radniku za pad prihoda veći od 60 posto, mogu dobiti samo tvrtke u kojima je cijepljeno 70 posto zaposlenih. Ako je naša pretpostavka o 30- 35 tisuća zahtjeva za srpanjske potpore točna, to znači da njih 21-24,5 tisuće mora zadovoljiti traženi kriterij da su cijepljeni, preboljeli ili testirani. Ako je udio radnika s potvrdama niži, potpore će se smanjivati proporcionalno udjelu cijepljenih radnika. Tvrtkama koje nemaju traženi broj cijepljenih i radnika koji su preboljeli COVID od pomoći će biti jednokratni COVID testovi, zbog čega je velik broj zahtjeva stigao posljednji dan. Hrvatski zavod za zapošljavanje tražit će od zdravstvenih vlasti da im dostave podatke o posjedovanju COVID potvrda na dan 25. kolovoza. Necijepljeni radnici neće se morati testirati više puta tjedno. Inače, država je od početka pandemije isplatila oko 12 milijardi kuna potpora za očuvanje radnih mjesta, a s doprinosima ta se svota kreće oko 17 milijardi kuna.
– HZZ neće imati uvid u osobne podatke radnika s EU digitalnom COVID potvrdom, zaprimit će samo postotak radnika s EU digitalnom COVID potvrdom ili uvjetom za nju – objašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje. Necijepljeni radnici morali bi se, prema tome, testirati samo jednom na mjesec, zadrže li se njihove tvrtke na listi onih koje imaju pravo na novčanu pomoć države.
Počinje faza kreiranja poslova
Povrh klasičnih potpora za čuvanje radnih mjesta, koje koriste tvrtke iz turističke i pridruženih branši, država isplaćuje i potpore za skraćeno radno vrijeme, koje se uglavnom koriste u prerađivačkoj industriji.
– U ovom vremenu moramo još uvijek biti na oprezu vezano za samu COVID krizu i stajati na raspolaganju poduzetnicima kojima je u pojedinim nišama gospodarstva potrebna dodatna financijska pomoć da bi zadržali postojeća radna mjesta. No tržište rada je stabilno i oporavljeno od COVID krize. Vjerujem da prelazimo iz faze očuvanja radnih mjesta u fazu kreiranja radnih mjesta i očekujemo da ćemo u idućim mjesecima imati još bolje pokazatelje – kazao je ministar Aladrović.
VIDEO Prosječna plaća u Zagrebu porasla je više od 1100 kuna!
Pa naravno kad ste prepolovili NKD koji imaju pravo na potpore!