Krajem srpnja bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 39,4 milijarde eura, što je oko 870 milijuna eura ili 2,2 posto manje nego u srpnju prošle godine, čime je nastavljen pad tog duga na godišnjoj razini 32. mjesec zaredom, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).
„Pri stabilnim i povoljnim okolnostima na domaćem financijskom tržištu, koje obilježava nastavak visoke likvidnosti i niske razine kamatnih stopa, izostaje potreba svih sektora za snažnijim inozemnim zaduživanjem i preuzimanjem dodatnih rizika povezanih sa stranim financiranjem”, navodi se u analizi, objavljenoj u petak.
U srpnju je na godišnjoj razini najviše smanjen dug središnje banke, za 14,9 posto, a slijede druge monetarne institucije, sa smanjenjem duga za 12,7 posto, što je već 75. mjesec zaredom kako njihov dug pada.
Dug ostalih domaćih sektora pao je, pak, za 5,9 posto, već 31. mjesec zaredom, dok je inozemni dug opće države povećan za 2,1 posto, a dug na temelju izravnih ulaganja za 8,8 posto.
Analitičari HGK navode i to da u strukturi bruto inozemnog duga na kraju srpnja dominira opća država, s udjelom od 35,1 posto. Slijede ostali domaći sektori s udjelom od 34,6 posto, izravna ulaganja sa 16,7 posto, druge monetarne financijske institucije s 9 posto i središnja banka s udjelom od 4,6 posto.
„U nešto manje od tri godine pozitivnih kretanja u području inozemne zaduženosti razina bruto inozemnog duga vraćena je na razinu iz 2008. godine, sa znatnim promjenama u udjelu pojedinih sektora u ukupnom dugu”, navodi se u analizi.
Tako su krajem srpnja ove godine u odnosu na situaciju na kraju 2008. najizraženije promjene zabilježene u udjelu opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu, koji je povećan za 14 postotnih bodova, te u udjelu bankarskog sektora, koji je smanjen za 16,4 postotna boda.
Istodobno je smanjen udio ostalih domaćih sektora, za 9,3 postotna boda, dok su povećani udjeli izravnih ulaganja, za 7,2 postotna boda, i središnje banke, za 4,6 postotnih bodova.
Analitičari HGK očekuju da će se tendencija smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastaviti i u idućem razdoblju jer će se svi važniji sektori - država, tvrtke i banke - i dalje razduživati prema inozemstvu zahvaljujući povoljnim uvjetima na domaćem financijskom tržištu.
„U takvim okolnostima očekujemo pad udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na 75 posto na kraju ove godine, uz poboljšanje svih ostalih pokazatelja zaduženosti, što će imati pozitivan odraz na kretanje kreditnog rejtinga zemlje”, zaključuje se u analizi HGK.
Ma super, ukupni vanjski dug pao, a dug države se povećao. Ukupan dug je kao onaj iz 2008., ali dug države je skoro 100% veći... Ukratko, svi mi puno manje trošimo, no država u potrošnji rastura... I što mi imamo od toga? Imamo li koju novu cestu ili prugu? Imamo li zdravstvo ili mirovine?... Usporedba s 2008. je smiješna, danas je porezno opterećenje puno, puno veće nego te 2008., broj zaposlenih u realnom sektoru je puno, puno manji, BDP je manji, broj stanovnika je manji, a broj uhljeba kud i kamo veći... BDP Hrvatske 2008. 71 milijardu USD, 2018. negdje 55 mijilardi USD, nismo još dostigli niti BDP prije one katastrofe od SDP-a (64 mil.), a rashodi proračuna su nam na 134 milijarde Kn, slijedeće godine 140 milijardi, dok smo 2008. bili na 115 milijardi... Nevjerojatna destrukcija uhljeba, političkih elita i sindikata, uništili su i državu i društvo, uništavaju i dalje. Jako dobri pokazatelji da treba bježati odavde, što prije, to bolje...