Burilović: Da smo u eurozoni, imali bismo pristup kriznom financiranju

Predsjednik HGK Luka Burilović komentirao je Akcijski plan RH za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) te istaknuo da su poremećaji na tržištu uzrokovani pandemijom koronavirusa još više istaknuli prednosti koje donosi članstvo u Europskoj monetarnoj uniji.

- Da je Hrvatska sada u eurozoni, imali bismo pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke. Središnja banka ne bi morala financirati održanje tečaja, odnosno ne bi postojali tečajni rizici, a imali bismo i viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni. Također bismo imali i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala - rekao je Burilović.

Vlada RH obvezala se na ispunjenje 19 mjera iz Akcijskog plana do svibnja ove godine te je danas na sjednici objavila da su i ispunjene, čime su zadovoljeni uvjeti za poduzimanje sljedećega koraka prema eurozoni, a to je podnošenje zahtjeva za pristupanje europskom tečajnom mehanizmu te pristupanje ERM II mehanizmu koje se očekuje u srpnju, u kojemu potencijalna nova članica eurozone mora provesti najmanje dvije godine. Sudjelovanje u ERM II znači da devizni tečaj nacionalne valute ne smije znatnije fluktuirati u odnosu na euro.

- Ciljane granice fluktuacija deviznog tečaja Vlada i HNB trebaju odrediti prije početka pregovora o pristupanju tečajnom mehanizmu. Pritom standardni raspon fluktuacija oko središnjeg pariteta iznosi ±15%, no država koja pristupa mehanizmu može se jednostrano obvezati da će devizni tečaj održavati unutar nekih užih granica, što su dosad učinile samo Estonija, Litva, Latvija i Malta koje su imale ili režim valutnog odbora prema euru ili su njihove valute fluktuirale u vrlo uskom rasponu prema euru. Ostale su načelno prihvatile standardne granice fluktuacija, no unatoč tome, njihovi su tečajevi fluktuirali vrlo blizu središnjeg pariteta. Slovenija je tako održavala tečaj u rasponu od -0,1% do +0,3%, a Cipar u rasponu od središnjeg pariteta do +2,1%. Iznimka je Slovačka, koja je tijekom sudjelovanja slovačke krune u tečajnom mehanizmu ERM II dva puta revalvirala središnji paritet - podsjetili su iz HGK.

Kako je nakon ulaska u ERM II potrebno ispunjavati kriterije nominalne konvergencije (stabilnost cijena, javni dug, proračunski manjak, stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope) da bi se zadovoljili kriteriji za pristupanje eurozoni, koje je Hrvatska, prije početka ove krize, zadovoljavala uz izuzetak stabilnosti tečaja u okviru ERM II, Hrvatska bi mogla nakon minimalnog roka u tečajnom mehanizmu pristupiti eurozoni, smatraju u gospodarskoj komori u kojoj očekuju da ćemo se, kao i Slovenija, nakon samo dvije i pol godine u ERM II mehanizmu, eurozoni priključiti 2023. godine.