Čačić: Problem je što nas premalo radi, a ne da premalo radimo

Ulazak Hrvatske u EU dogodine će sigurno imati negativnih reperkusija s obzirom na naš položaj prema BiH, ali to nas ne smije obeshrabriti. Pred nama je srednjoročno novi investicijski zamah u kojemu prije svega Turci, ali i Rusi predstavljaju ozbiljne strateške partnere i evidentan je njihov interes za Hrvatsku. Turski investitori zainteresirani su za naš turizam, ne samo za nautiku. To je zemlja koja enormno raste i treba joj prostor za ekspanziju i, iako će se širiti i na neka druga tržišta sjeverne Afrike, Azije..., upravo nas vide kao stratešku granicu prema Europi − kazao je čelnik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na tradicionalnom godišnjem susretu predstavnika gospodarskih komora, članica Eurochambresa, ali nečlanica EU iz zemalja regije − istočne Europe, EFTA-e te mediteranskih zemalja.

Vidošević je ustvrdio kako smo i Ruskoj Federaciji predodređeni u ovom stoljeću i ovisit ćemo o njima u energentima, čak i u uvjetima razvoja ukapljenog plina, tako da moramo stvoriti robe i za to tržište, djelomice i kroz investicije drugih zemalja u Hrvatsku koje će nas iskoristiti kao odskočnu dasku. No, činjenica je da je ukupna robna razmjena RH s Albanijom, BiH, Bjelorusijom, Crnom Gorom, Izraelom, Makedonijom, Rusijom, Srbijom, Turskom i Ukrajinom u 2011. godini iznosila  4,2 milijarde američkih dolara, što čini 11,6% ukupne robne razmjene RH s inozemstvom, tako da je, osim nastupa na tržištima EU, od ključne važnosti zadržati i dobre ekonomske odnose sa zemljama koje će nakon hrvatskog ulaska ostati izvan članstva u EU, rekao je Vidošević.

Naglasio je kako se nalazimo u najtežoj ekonomskoj krizi u posljednjih 80 godina koja traje već pet godina i na koju još uvijek u svijetu nema odgovora. Pa i oporavak SAD-a nije u onoj dimenziji koja se očekivala.

− Za sve nas to predstavlja posebnu odgovornost, a osobito zbog gubitka radnih mjesta, ekonomske stagnacije, produbljivanja tenzija i netolerantne klime prema poslovnom sektoru − kazao je Vidošević napomenuvši kako je osobito važna njihova organiziranost te razmjena iskustava kao i zajedničko djelovanje prema vladama, ali i šire, multilateralno. Potrebno je pokazati kako je put dijaloga jedini mogući put, istaknuo je Vidošević.

Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, predstavnicima  Eurochambresa predstavio je hrvatsku strategiju razvoja − da se i uz smanjenu javnu potrošnju zaradi, što Hrvatskoj nije uspijevalo još od 1945., zadrže prava umirovljenika i drugih najosjetljivijih društvenih skupina te aktivira privatni sektor, strana ulaganja i EU fondovi u najpotentnija područja, poput energetike i cestovne i željezničke infrastrukture, vodoopskrbe..., ali i turizma.

Čačić tvrdi kako sadašnji prihodi od turizma nisu ništa revolucionarno. Svake godine pričamo o rekordima, ali se ne mičemo od 2003. godine. Iz iskustva Turske trebamo učiti − poručio je Čačić, jedino što je problem, na koji se nedavno osvrnuo i Fitch Ratings, taj što nas premalo radi, a ne da premalo radimo. Tek je svaki drugi radno sposoban, objasnio je pozvavši predstavnike nečlanica EU u Eurochambresu da ohrabre svoje tvrtke za ulaganja u RH.

Čačić tvrdi kako nam je i u turizmu potrebna pomoć stranih partnera, a najatraktivniji su u tom sektoru za strana ulaganja vojni objekti. Tu su i cestogradnja, obnova željeznica, škola... U tijeku je projekt monetizacije javnog duga s velikim međunarodnim natječajima za HAC i autocestu Rijeka − Zagreb.

>>HDZ traži referendum o davanju autocesta u koncesiju

– Imamo najbolje ceste na svijetu, s dobrom geostrateškom pozicijom, ali premalo koristimo taj atraktivan ulagački potencijal − naglasio je Čačić, ističući kako bi HAC kroz taj novac mogao vratiti sve kredite, dok pelješki most, za koji se otvara mogućnost gradnje kroz EU fondove, ne bi mogao vratiti ni pola kamate.

Najavio je i privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a te još neke važne projekte kako bi se mogao otvoriti prostor i za IPO za hrvatske građane poput Ine i Hrvatskog telekoma, što su, ustvrdio je, bila dobra ulaganja.

Predsjednik Eurochambresa Alessandro Barberis kazao je kako je skori ulazak Hrvatske u EU snažna poruka drugim zemljama regije. Bez obzira na ekonomsku i financijsku krizu u kojoj se EU nalazi, poslovnoj zajednici treba “što više Europe" kako bi išla naprijed.

Osobito su važni zajednički susreti u kriznom vremenu, koje se najviše osjeća u Italiji, Grčkoj i Španjolskoj.

− Kriza je vrlo složena i teško je upravljati zajednicom kao što je EU − kazao je Barberis naglasivši podršku svim članicama Eurochambresa, udruženja koje nastoji zadržati vjerodostojnost te je uključeno u čitav niz projekata u zemljama južne i istočne Europe te u Turskoj koja ima veliko značenje i važan je faktor u grupi zemalja 18 članica Eurochambresa, koje nisu članice EU.

Potpredsjednik Eurochambresa M. Rifat Hisarcıklıoğlu naglasio je uspjeh Hrvatske i njezino uspješno prevladavanje teškoća. Hrvatska je sada stup stabilnosti i mirnog razvoja na zapadnom Balkanu.

Hrvatska ulaskom u EU i provođenjem gospodarskih i političkih reformi sjajan je primjer za nas u ispunjavanju dvaju preduvjeta vodstvu te širokoj podršci javnosti, rekao je Hisarcıklıoğlu dodavši kako se za projekt europskih integracija isplati boriti, a Hrvatska je u tome primjer.

− Želimo Europu koja je predana europskim vrijednostima i koja je otvorena za one koji se žele pridružiti EU te provesti potrebne reforme, rekao je Hisarcıklıoğlu dodavši kako je potrebno poticati vlade kako bi se proveo program reformi. U Turskoj smo radili na procesu političkih i ekonomskih reformi. Ostvaren je uspjeh, sa 30 milijardi dolara iz 2001. ostvarili smo porast na 340 milijardi dolara u 2011. godini. Rast je u prošloj godini bio 8,5 posto, a otvoreno je 1,3 milijuna novih radnih mjesta te je ostvaren i rast izvoza od 10 posto − kazao je Hisarcıklıoğlu istaknuvši potrebu daljnje političke i ekonomske reforme.

EU mora biti i dalje glavni izvor inspiracije za reforme te biti otvoren i za nove članice, a mora se promicati i povezanost zemalja u regiji te osnažiti materijalna i pravna infrastrukturna regionalna suradnja, istaknuo je Hisarcıklıoğlu.