Čekamo dozvole za ulaganje 1,5 mlrd. kuna u vjetroelektrane

Dalekovod je krajem prošle i početkom ove godine sklopio nekoliko poslova u inozemstvu vrijednih gotovo milijardu kuna. O velikoj krizi domaćeg graditeljstva, investicijskim planovima Vlade RH i budućnosti kompanije i sektora govori Luka Miličić, predsjednik uprave Dalekovoda.

Zbog čega je upravo Dalekovod u posljednje vrijeme dobio nekoliko velikih poslova u inozemstvu?

Sve je to rezultat dugogodišnjeg ulaganja u istraživanje inozemnih tržišta. Dalekovod više od 50 godina izvozi opremu za dalekovodne vodiče u 80-ak zemalja svijeta i po tome pripada grupi vodećih pet svjetskih tvrtki. Prije nešto više od deset godina počeo se pripremati za snažan iskorak na inozemno tržište sjeverne i istočne Europe te Afrike i Bliskog istoka. Prvi takav uspjeh, uz poslove za elektroprivredna poduzeća Slovenije i BiH, bio je, nakon pet godina mukotrpne pripreme, isporuka i montaža visokonaponskih dalekovoda na Islandu, u teškim klimatskim uvjetima i u građevinski kratkoj sezoni. Uslijedili su novi poslovi u Kazahstanu, Norveškoj, Švedskoj, Albaniji, Makedoniji i Kosovu, a najsvježiji uspjesi postignuti su nedavno u Ukrajini gdje se pripremamo izvoditi dva dalekovoda te visokonaponsku transformatorsku stanicu. Važno je napomenuti da su svi dosad dobiveni poslovi ostvareni u žestokoj međunarodnoj konkurenciji tvrtki iz Njemačke, Slovačke, Turske, Indije, Pakistana i Kine, zahvaljujući referencijama, kvaliteti izvođenja radova i sposobnosti ostvarivanja zadanih rokova. Pritom nismo uvijek bili najjeftiniji, a česta je pojava bila da su nas predlagali za izvođača upravo svjetska i europska razvojna banka kao banke koje financiraju takve projekte od vitalnog značaja za gospodarstvo tih zemalja.

Na kojim tržištima trenutačno radite i planirate li proboj na nova tržišta?

Trenutačno smo u fazi pripreme proizvoda, strojeva i radnika za radove u Norveškoj koji počinju 1. travnja ove godine, a mjesec dana kasnije i na Grenlandu. U tijeku su radovi u Švedskoj te pripreme za realizaciju netom dobivenih poslova u Ukrajini, a priprema se i nuđenje poslova u Sloveniji, Kosovu i Albaniji, Crnoj Gori, BiH, Kazahstanu, Švedskoj i Nigeriji. Vode se razgovori i istražuje se tržište Rusije, Turkmenistana, Libije, Gane i Kenije, a pripremamo postavljanje poligona za pretkvalifikaciju za radove na održavanju elektroenergetskih postrojenja u Francuskoj.  

Zanimljivo je to da su nam se, do sada tradicionalno zatvorena tržišta Francuske, Engleske i Italije, u posljednje vrijeme počela otvarati i prihvaćati i naše proizvode i usluge projektiranja i, na veliko iznenađenje, radove. Razloge vidimo u činjenici da te zemlje dugo nisu ulagale u svoje elektroenergetske sustave, gotovo od obnove nakon Drugoga svjetskog rata, a da su potrebe nakon svjetske krize znatno porasle. Kako je u međuvremenu kod njih nastupilo prirodno napuštanje tih djelatnosti, tako se došlo do situacije da im nasušno trebaju i znanje i radna snaga.

Situacija u građevini u Hrvatskoj je dramatična. Što je nužno napraviti da bi se oporavio građevinski sektor?

Nikad nije bilo ovako, ne pamtimo ovakva vremena čak ni od ratnog niti poratnog doba. Dalekovod već drugu godinu zaredom, grubo rečeno, nema posla na tuzemnom tržištu. Osim fragmentarnih dovršetaka započetih radova iz 2008. i 2009. godine, gotovo ni jedan novi posao nije se pokrenuo ni u jednom poduzeću iz infrastrukturnog sektora. Smanjili smo plaće za trećinu u posljednje dvije godine, no sve je to nedostatno bez osiguranja poslova kod kuće. Ako se ovaj trend nastavi i ove godine, bit ćemo prisiljeni razmišljati i o radikalnijim mjerama kako bismo osigurali opstanak kompanije i poslovanje bez gubitaka. No nominiranje realizacije određenih projekata budi nadu i pruža poticaj za djelovanje u sljedećem razdoblju. Pravi oporavak uslijedit će pokretanjem novih javnih radova, novog vala infrastrukturnih projekata posebno na području željezničke infrastrukture te vodoopskrbe i odvodnje, kao i, naravno, energetike. To je ključ rješenja.

Vjerujemo da će se to uskoro dogoditi jer alternativa tome nikoga ne usrećuje. Unatoč otežanom poslovanju kompanija je u prethodnom razdoblju sklopila 130 milijuna eura vrijednih poslova na stranim tržištima koji će se realizirati 2011. i 2012. godine. Pored inozemnih ugovora u Hrvatskoj je ugovorena izgradnja trgovačkih centara Super Nova u Zadru i Zagrebu, vrijednih 81 milijun eura.

Mogu li hrvatske građevinske tvrtke opstati, a da se dobrim dijelom ne orijentiraju na vanjska tržišta?

Vrlo teško, gotovo nemoguće, no kao što sam već rekao, ne može se živjeti ni samo od rada u inozemstvu. Dalekovod se po inerciji svrstava u građevinarstvo premda mi nismo čista građevinska djelatnost. U tome vidimo svoju priliku za opstanak i uspjeh. Upravo optimalan portfolio projekata, diverzificiran na energetiku, željeznice, cestovnu infrastrukturu i zgradarstvo te povoljan omjer ugovorenih poslova u inozemstvu i kod kuće i vani osigurava formulu opstanka. Našim proizvodima od čelika te našim monterskim ekipama možemo konkurirati u regiji i u sjevernoj Europi, ali ih zbog cijene ne možemo izvoziti u Afriku i Aziju. Stoga je iznimno važno osiguravati zaposlenost naših tvornica i radnika izvođenjem projekata u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Time se osigurava dugoročna održivost poslovanja velikih tvrtki poput Dalekovoda ali i naših kooperanata i dobavljača općenito. Prema nekim procjenama multiplikativni učinak investicija u infrastrukturne projekte u Hrvatskoj na bruto domaći proizvod veći je od pet, što prevedeno znači da svaka kuna koju primjerice Dalekovod uprihoduje na izvođenju radova u Hrvatskoj predstavlja peterostruko veći prihod domaćih tvrtki čija se dobit oporezuje, a i njihovih radnika koji plaćaju doprinose i porez i prirez u proračun.

Stoga je iznimno važna poruka Vladi RH da je opstanak velikih hrvatskih poduzeća i brendova zapravo državni interes jer su od vitalnog značaja za nacionalnu ekonomiju zato što na sebe vežu iznimno velik broj kooperanata, dobavljača i u konačnici radnih mjesta. Teza da je u izvozu rješenje tek je djelomično točna – izvoziti mogu samo ona poduzeća koja imaju čvrsto uporište u domaćim izvoznim bankama i u domaćem tržištu. Proteklih dvadeset godina građevinarstvo u Hrvatskoj iznimno je ojačalo i stvorilo prepoznatljiv brend, koji bi svakako trebalo potvrditi i na stranom tržištu. Tamo bi hrvatske tvrtke trebale nastupati udruženo ili eventualno kao kooperanti velikim svjetskim tvrtkama pa se u tom smislu osjeća nedostatak povezanosti i poticaja države. A to se vidi potpunim odsustvom državne potpore u vidu snažne hrvatske izvozne banke koja bi podupirala nastup naših tvrtki na stranim tržištima kroz velika jamstva za dobro izvršenje posla i jamstvo za garantno razdoblje te kredita za obrtna sredstva potrebna na takvim projektima.

Što mislite o predstavljenim Vladinim projektima?

Konačno, a možda čak i za neke kasno, krenule su ozbiljne najave projekata za spas hrvatskog gospodarstva. To je iznimno važno i predstavlja potvrdu teze da u nacionalnim gospodarstvima malih država, državne investicije predstavljaju okosnicu bruto domaćeg proizvoda, i toga trebamo biti svjesni. Ipak, među najavljenim projektima tek treba pronaći one koji mogu donijeti efekte već u ovoj godini. Nažalost, bojim se da na nominiranim projektima još treba aktivno raditi u fazi pripreme projektne dokumentacije i građevinskih. Stoga bi bilo potrebno popis revidirati i dopuniti ga onim projektima koji mogu dati posla domaćoj operativi već početkom ove građevinske sezone.

Je li neki od Vladinih predstavljenih projekata zanimljiv i Dalekovodu?

Nitko nije u prilici birati, to što neke poslove nismo radili danas ne znači ništa. Treba otkrivati nove tržišne niše da bi se osigurala dugovječnost kompanije. I Dalekovod, tradicionalno naslonjen na prijenosnu elektroenergetsku djelatnost, prije 20-ak godina iskoračio je na program cesta i postigao sjajan uspjeh, a uspješno se okušao i posljednjih 10-ak godina na području baznih stanica za mobilne operatere, izgradnji kontaktne mreže za željeznice, izgradnji magistralnih plinovoda, hala i aerodromskih zgrada, krovišta i rasvjete sportskih arena itd. Stoga moram reći da su svi projekti zanimljivi i u svima će Dalekovod tražiti svoju šansu.

Od investicijskih projekata zanimljive su nam investicije u obnovljive izvore energije. Dalekovod je trenutačno vlasnik vjetroelektrana s više od 46 MW od čega smo u siječnju pustili u rad četiri agregata ukupne snage 9,2 MW, na lokaciji Sučević brdo kod Gračaca, a do kraja godine puštamo u rad daljnjih 36 MW na lokaciji Bruška pokraj Benkovca. Za nastavak našeg ulaganja u vjetroelektrane nedostaje nam elektroenergetska suglasnost za lokacije na kojima bismo bili spremni uložiti i izgraditi daljnjih 100 MW, odnosno uložiti daljnjih 200 milijuna eura. Nadamo se da će nadležna ministarstva RH prepoznati i ove projekte gdje privatni sektor vrlo brzo može privesti kraju upravni postupak za dobivanje građevinskih dozvola i već u 2011. dogodit će se ove investicije.