Centralno mjesto okupljanja gospodarstvenika iz regije i Europe

Bjelovarski sajam i ove godine u rujnu postaje mjesto okupljanja velikog broja izlagača koji imaju priliku predstaviti svoje novitete iz različitih djelatnosti. Sajam je međunarodnog karaktera te su na njemu prisutni izlagači, ali i delegacije iz brojnih zemalja koji predstavljaju novitete u poljoprivrednoj proizvodnji te prate moderne trendove u poljoprivredi, ali i obrtništvu, turizmu i gospodarstvu. Ove godine, 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, održat će se od 7. do 9. rujna na sajamskom prostoru Gudovac.

- Mnogi međunarodni poslovi, poslovne suradnje i važni gospodarski ugovori ugovoreni su i potpisani upravo na našem sajmu čime smo podigli važnost na međunarodnom tržištu - pohvalio se Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma.

Na prošlogodišnjem sajmu bilo je oko 500 izlagača na prostoru od preko 25.000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog prostora, a posjetilo ga je oko 40.000 ljudi. Ove godine, u sklopu Jesenskog sajma uvedene su dvije nove manifestacije HOROP-Sajam opreme za hortikulturu i GRO-KO – Sajam građevinske i komunalne opreme. Noviteti su i novi izložbeni prostor na centru sajma-kupola u kojoj će se nalaziti informacije za izlagače i posjetitelje, a prošireni su i uređeni dodatni kapaciteti za izložbu životinja.

Kako kaže Posavac, sajam je u začecima bio Međužupanijski stočarski sajam na kojem se okupljao mali broj gospodarstvenika, ali je stočarski dio bio na velikoj razini s obzirom na to da je u pitanju županija s najvećim brojem stoke. Ubrzo je sajam poprimio i međunarodni karakter i povećao broj izlagača.

- Sajam je svojim rastom prestigao sve ostale sajmove u Hrvatskoj i postao broj jedan. Usudili bismo se reći da nemamo konkurencije - tvrdi Posavac.

Sajam je to na kojem izlažu najvažnije kompanije, udruge i proizvođači ne samo iz poljoprivrede i stočarstva već i iz svih ostalih grana gospodarstva, a izlagači iz inozemstva dolaze iz Srbije, BIH, Slovenije, Italije, Rumunjske, Njemačke, Mađarske, Austrije.

Bjelovarski sajam je u protekloj godini poslovao pozitivno i ostvario dobit od 314.343 kuna, a plan za idući je proširiti kapacitete za izlaganje kako bi se privukao još veći broj izlagača te proširiti i dodatno urediti prostor za Državnu stočarsku izložbu.

Glavna atrakcija sajma

Državnu stočarsku izložbu koja se održava već po dvadeset i šesti put gdje hrvatski uzgajivači predstavljaju najbolje što imaju kao glavnu atrakciju sajma ističe i Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije. Ove se godine očekuje 200 uzgajivača iz gotovo svih hrvatskih županija izložiti 500 grla stoke.

- Moram reći kako je naš sajam čvrsto zauzeo svoje mjesto na europskoj karti sajmovanja i drži taj svoj visoki rejting. Došli smo u rang najposjećenije manifestacije s brojem prodanih ulaznica. Rezultat je to koji nije došao slučajno. On se ostvaruje poboljšanjem uvjeta za sve naše izlagače, brojem posjetitelja koji ga obiđu, ali u konačnici i dobrim iskustvima svih onih koji su kroz sajam sklopili dobre poslove ili u konačnici ostvarili i financijsku dobit prodajom svojih proizvoda na samom sajmu. Posebno nas veseli zadovoljstvo naših partnera, odnosno izlagača koji u sve većoj mjeri dolaze kod nas. I dalje ćemo osluškivati i izlagače i posjetitelje i nastojati ulaganjima ispuniti sva očekivanja koja jedan moderan sajam mora imati - smatra Bajs.

Raste i turistička potrošnja

Naravno da je sajam prilika za turističku promociju tog kraja, pa Bajs ističe kako se za vrijeme održavanja i Proljetnog i Jesenskog bjelovarskog sajma turistički kapaciteti moraju mjesecima ranije rezervirati.

- Za vrijeme tih sajmova u našoj županiji nećete pronaći smještaj u zadnji tren, a popunjavanjem naših smještajnih kapaciteta naši izlagači i posjetitelji koji ostaju više dana posežu za smještajem i u okolnim županijama. Naravno, uz sajam brojni posjetitelji obiđu i neka od naših izletišta i OPG-a koji imaju što za ponuditi - pohvalio se Bajs.

Ove godine na poziv gradonačelnika grada Bjelovara, na 26. jesenski međunarodni Bjelovarski sajam dolazi pet gradonačelnika.

- Stvarno smo se morali pomučiti pronaći slobodan smještaj za njih, a znam da su popunjeni i smještajni kapaciteti i u krugu od 50-ak kilometara oko Bjelovara. Samim time dakako da raste i turistička potrošnja što je izrazito povoljno za domaće gospodarstvo - kaže Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika grada Bjelovara

Grad Bjelovar kao i svake godine u sklopu sajma ima prostor na kojemu se predstavljaju lokalna poljoprivredna gospodarstva. Ove godine glavna tema je Bjelovarski doručak, projekt koji su započeli prošle godine u kojem su okupili mala, lokalna poljoprivredna gospodarstva u svojevrsnu zajednicu ponuditelja koja vlastitim prehrambenim proizvodima (voće, povrće, med i slično) opskrbljuju školsku kuhinju te kuhinju vrtića. Kako kaže Brajdić, projekt su sve više su počeli prihvaćati i restorani pa se tako danas u Bjelovaru u pojedinim restoranima mogu kušati delicije bilogorskog stola.

- Tematski će biti obrađen 'Dan Kvargla' i ostalih sireva bilogorskog kraja, ali predstavit će se i pčelari s medom i proizvodima od meda, vinari s vinom i voćnim vinima od jagode, maline, kupine i aronije, bučino ulje... Kao gosti-izlagači bit će predstavljeni OPG-i iz doline Neretve sa svojim proizvodima - objašnjava Brajdić.

Pomažu lokalnim proizvođačima

Tradicionalno, gospodarstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji temelji se na prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, a posebice stočarstvu. U Bjelovaru, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ima 1961 poljoprivredno gospodarstvo, a ističe se proizvodnja mlijeka i sira, voćarstvo, povrtlarstvo. Uz to, sve više se počelo podizati i svinjogojstvo i pčelarstvo.

Kako tvrdi Bajs, Bjelovarsko-bilogorska županija je poljoprivredna županija s miješanom ratarsko – stočarskom proizvodnjom, voćarsko – vinogradarskom i ekološkom proizvodnjom. Županija je to u kojoj 20 posto BDP-a proizlazi iz poljoprivrede.

- Cjelokupno gospodarstvo se temelji na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, a kao podatak koji ide u prilog tome je da se 21 posto stanovništva županije bavi nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje. Vrlo jako je govedarstvo, po broju goveda, broju gospodarstava koja drže goveda, broju isporučitelja mlijeka i količinu isporučenog mlijeka Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj. Mi imamo preko jedanaest tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - kaže Bajs.

Osim razvijene stočarsko-ratarske proizvodnje ističe kako je prostor županije bogat i šumom, naime, one obuhvaćaju čak 36,3 posto površine. Posljedično tome u županiji je vrlo razvijena drvno-prerađivačka industrija, a kao najveće tvrtke treba istaknuti Prima Commerce d.o.o., Kronospan CRO d.o.o. i Bjelin d.o.o. te udrugu malih drvno-prerađivača. Osim ovih grana, Bajs izdvaja i stoljetni uzgoj slatkovodne ribe te napominje kako kao županija prate svoje poljoprivredne proizvođače s brojnim mjerama potpore, poput kreditiranja proljetne sjetve, kreditiranja tova junadi i svinja. Od ove godine krenuli su i s novim mjerama, primjerice poticanjem premije osiguranja poljoprivrednih usjeva, subvencijom biljne i voćarske proizvodnje, sufinanciranjem analize poljoprivrednog tla, poticanjem prodaje poljoprivrednih proizvoda, te očuvanje tradicijskih vrijednosti i niza drugih. Sve poljoprivredne mjere dogovorene su s poljoprivrednicima, odnosno poljoprivrednim udrugama.

- U gradskoj upravi u Bjelovaru ne vlada politika kao takva, već smo mlađi tim, usredotočeni na razvoj i spremni smo prihvatiti dobar savjet. Često održavamo sastanke s našim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, razgovaramo, slušamo i to daje rezultate. Ove godine smo gotovo potpuno izmijenili sustav potpora, ne dajemo šakom i kapom već ciljano i argumentirano. Primjerice, pčelari su imali potporu 30 kuna po košnici i to se pokazala kao izvrsna mjera, a mogu istaknuti i potpore 'subvencioniranja kocke' za Bjelovarske proizvođače koji prodaju vlastite proizvode na tržnici u Bjelovaru. Dakle, željeli smo potaknuti mala poljoprivredna gospodarstva i to je dalo rezultate jer je iskorištenost potpora vrlo visoka. Potpore koristilo 180 poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Bjelovara u ukupnome iznosu od 447 tisuća kuna - zaključuje Brajdić.