Kolumna

Četvrt stoljeća tržišne ekonomije, a nismo se maknuli s mrtve točke

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Četvrt stoljeća tržišne ekonomije, a nismo se maknuli s mrtve točke
13.05.2015.
u 12:00
Visoka nelikvidnost cijena je stabilnosti koju imamo samo na papiru
Pogledaj originalni članak

Sve neravnoteže hrvatske ekonomije i propusti u Vladinim ekonomskim politikama godinama se iskazuju u brojci koje nema u izvještajima Europske komisije ili drugih zapadnih institucija, jer oni ne mogu tu našu lokalnu specifičnost staviti u svoje kalupe. To su neplaćene obveze, koje se, unatoč čestim kampanjama otpisa dugova, mjere desecima milijardi kuna, i nikome ništa. Da ne bi uzimali skupe kredite, veliki su rasli na teret malih dobavljača, oni su taj minus prebili preko slabijih od sebe te radničkih pleća i tako je to trajalo godinama. Kod nas čovjek može imati deset tvrtki dužnih “bogu i vragu”, osnovati jedanaestu i da mu ništa ne može ni radnik kojeg nije platio, ni poslovni partner kojeg je povukao u bezdan ni država. Bilo je nekoliko kampanja i pokušaja da se uvede reda, ali za četvrt stoljeća tržišne ekonomije nismo se pomaknuli s mrtve točke, stabilnost na papiru plaćamo velikim kaosom u životu, pa i danas Vlada piše novi Stečajni zakon s ambicijom da se stane na kraj s praksom neplaćanja.

Tvrtke koje ne mogu plaćati svoje obveze ići će u stečaj po službenoj dužnosti, za početak njih 20 tisuća preko kojih je oprano 20 milijardi kuna! Čijih, kako i zašto, nikad nećemo doznati, ali dobro je što će barem objaviti njihova imena pa da ljudi znaju s kim posluju i kako su stekli prvi milijun kad njihovi vlasnici osnuju jedanaestu tvrtku. Kapa dolje svakom poduzetniku koji, uza katastrofalno loše javne servise i upravu, opstaje na našem tržištu i drži se svih poslovnih običaja, nije sramota ni propasti, ali sramota je što pod pokroviteljstvom države i politike u poslovnom životu opstaju oni koji to ničim nisu zaslužili. I odvukli su na dno mnoge koji bi imali šanse da su poslovali u uređenijim uvjetima.

Svi će pozdraviti da u stečaj odu tvrtke koje rastu na teret svojih dobavljača ili koje ne plaćaju radnike, ali bilo bi lijepo vidjeti i što je s kaznama za prekoračenje rokova plaćanja ili što će biti kad u stečaj ode tvrtka kojoj državna bolnica nije platila račune pola godine ili godinu dana.

>> Manipuliranje strahom kao osnova predizborne strategije

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

R0
R00kie
13:26 13.05.2015.

mi u RH ni dana nismo imali trzisnu ekonomiju!!! u svim porama ekonomije je drzava, a rijetko gdje trziste!

KO
kozaribok1
07:05 14.05.2015.

hvala HDZu na tome

BU
bubimima
18:01 13.05.2015.

To je tako kada država svojim otpisivanjem dugova stimulira kulturu neplaćanja. A i sama u ogromnoj mjeri doprinosi tom neplaćanju. Jer troši se više nego što ima novaca u opticaju, a zbog kojekakvih opravdanja, ne želi se naštampati dovoljno novaca da se pokrije rupa nelikvidnosti i pokaže pravo stanje hrvatske ekonomije.