Minimalnu plaću prima oko 52 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj, među kojima je dvadesetak tisuća radnika zaposlenih u drvnoj, kožnoj i tekstilnoj industriji. Po visini minimalca Hrvatska se nalazi među pet država članica EU s najnižim primanjima za puno radno vrijeme, a manje od Hrvata zarađuju Bugari (332 eura), Letonci, Rumunji i Mađari. Godina 2022. počela je, inače, povećanjem minimalne plaće na 3750 kuna ili 500 eura neto, odnosno 4700 kuna ili 624 eura bruto od siječnja. Prva tako povećana minimalna plaća bit će isplaćena u veljači.
Plaćaju socijalni doprinos
Eurostat je prikupio podatke o minimalnim plaćama u Europskoj uniji za 2022., tamo gdje su one propisane zakonom, te se pokazalo da trinaest država članica ima mjesečne minimalne plaće manje od 1000 eura bruto, Slovenija i Španjolska imaju bruto minimalac oko 1100 eura, a njih šest veći od 1500 eura bruto, a to su Francuska, Njemačka, Belgija (oko 1600 eura), Nizozemska i Irska više od 1700 i Luksemburg više od 2200 eura bruto.
Bruto plaće su obično oslobođene plaćanja poreza na dohodak ili je on minimalan, ali se od njih oduzimaju socijalni doprinosi, koji se slično kao i kod nas kreću oko 20 posto na radničke plaće. Eurostat nikad ne objavljuje neto plaće, no vrlo često izračunava koliki je paritet kupovne moći. Razlika u nominalnim minimalnim plaćama među članicama EU je visoka i iznosi jedan prema sedam, no nakon što se eliminiraju razlike u cijenama te odredi kupovna moć pojedinih primanja, jaz u minimalnim primanjima između najbolje i najlošije plaćenih Europljana se ipak smanjuje na jedan prema tri.
Prema paritetu kupovne moći, s bugarskih 300 eura bruto plaće zbog nižih cijena roba i usluga bugarski radnici prolaze kao da zarađuju 600 eura, a hrvatska 624 eura bruto donose paritet kupovne moći od 880 eura, čime se kupovna moć hrvatskog minimalca nalazi negdje u sredini. Kupovna moć luksemburškog minimalca pada na 1700 eura.
Ljudima koji u Hrvatskoj zarađuju minimalnu plaću ta razina plaća omogućava standard sličan kupovnoj moći minimalne plaće u Grčkoj, Malti, Mađarskoj i Crnoj Gori – lagano ispod standarda najslabije plaćene skupine zaposlenih u Portugalu i Rumunjskoj, a nešto bolje nego minimalno plaćeni Česi, Slovaci, Estonci, Latvijci i Bugari.
Uz 50-ak tisuća ljudi koji su prijavljeni na minimalac, još je i stotinjak tisuća zaposlenih čija primanja iznose nekoliko desetaka kuna više od minimalca. Svaki deseti zaposleni u zemlji zarađivao je u prosincu prošle godine manje od 3915 kuna neto, odnosno manje od 4772 kune bruto. Svaki drugi, pak, hrvatski radnik primio je manje od 6149 kuna neto.
Minimalna će plaća ove godine prvi put u Hrvatskoj biti veća od polovice prosječne plaće (oko 52 posto trenutačno) te iznad 60 posto medijalne neto plaće, trenutačno 62%, no s vremenom će se taj udio vjerojatno spuštati kako ostale plaće budu rasle. Prije pet godina minimalna je plaća dosezala samo 38 posto prosječnih primanja te je posljednjih godina snažnije rasla.
U prosincu je, inače, prosječna neto plaća u zemlji bila 7333 kune, tako da bi tijekom ove godine prosječna neto primanja mogla premašiti vrijednost od često spominjanih tisuću eura. S prosjekom iznad tisuću eura Hrvatska bi iduće godine mogla ući u eurozonu, no to ne znači da će građani sačuvati dostignutu razinu standarda. Inflacija je već sada ozbiljno nagrizla nominalno povećanje plaća pa je tako plaća isplaćena u prosincu realno bila viša samo 1,9 posto, iako je nominalno porasla gotovo 7 posto. Inače, od rujna ove godine i plaće će se, jednako kao i cijene, paralelno iskazivati u eurima i kunama.
70% budžeta za hranu i režije
Vlada se, inače, odlučila na povećanje minimalne plaće za 10 posto u ovoj godini kako bi najugroženijoj skupini zaposlenih omogućila da se lakše nosi s poskupljenjem energenata. No u zadnje vrijeme znatno poskupljuje i hrana. Kriteriji po kojima će se u Hrvatskoj dijeliti vaučeri za struju i plin još nisu objavljeni,
Austrija je, na primjer, ovaj tjedan odlučila isplatiti 150 eura svim kućanstvima čiji su mjesečni prihodi manji od 5670 eura bruto, dok će nezaposleni jednokratno dobiti po 300 eura. Mnoge druge europske zemlje na sličan način ublažavaju udar inflacije na socijalno ugrožene skupine stanovništva. Najsiromašnija kućanstva u Hrvatskoj 70 posto svojih prihoda troše na hranu i režijske troškove, odnosno troškove stanovanja, i to 40 posto na hranu i 30 posto na režije.
Hrvatska ima toliko mogućnosti i obradive zemlje da može prehraniti 20 milijuna ljudi kako je moguće da hrana koje se proizvela u Hrvatskoj toliko poskupi pa pitajte ministarstvo poljoprivrede očito se radi o nesposobnosti dok ih financiranju Hrvatski građani