Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, jedino u državi ovlašteno za isplatu mirovina iz drugog stupa, isplaćuje 187 mirovina iz drugog stupa, a u postupku ima 30 novih zahtjeva za početak isplate.
Mirovine prvih korisnica i dalje su manje nego što bi bile da nisu ušle u drugi stup, no iako se ne radi o milijunskim svotama, rješenje njihova problema još nije na pomolu.
Biserka Žalac, predsjednica uprave RMOD-a, kaže da prvi umirovljenici iz drugog stupa ne bi ni postali problem da im je dano pravo na isplatu dodatka na mirovinu (uvedenog 2007). Sporna je i formula za izračun mirovine.
To je, ipak, dio lakšeg rješenja, koje je inače palo u sjenu globalne krize, problema s proračunom, ali i sudbine mirovinske reforme. Puno ozbiljniji zahvat bilo bi preusmjeravanje veće stope mirovinskog doprinosa s državnog na privatne mirovinske fondove.
Početkom ove godine Sanaderova je vlada, neočekivano, objavila da će svima koji to žele omogućiti izlazak iz drugog stupa i povratak u prvi, ali naišla je na oštre kritike jer se ispostavilo da iza te najave ne stoji želja da se riješi problem prvih umirovljenica i izbjegnu nove nepravde u budućnosti, već samo pokušaj da se država domogne novca s privatnih računa građana u mirovinskim fondovima koji raspolažu sa 28 milijardi kuna.
Stručnjaci procjenjuju da će drugi stup biti isplativ tek za generacije koje će u mirovinu nakon 2035. ako država ne poveća stopu doprinosa za drugi stup.
- Ne vjerujem da se to može dogoditi s proračunom za 2010. godinu jer ne vidim prostora za pokriće većih deficita - kaže dr. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb - jer i sada proračun pokriva 40 posto izdataka za mirovinu. Ne očekuju to od Jadranke Kosor ni predstavnici fondovske industrije, koji dosta realistično gledaju na trenutačne probleme u proračunu i posljedice krize.
Nedavno su predložili da se to riješi dugoročno tako da u svakoj godini u kojoj se ostvari stopa rasta BDP-a veća od dva posto, za jedan postotni poen poraste stopa izdvajanja za drugi stup, a za isti postotak smanji izdvajanje u prvi stup.
S takvim bi potezom trebalo šest do sedam godina da se podigne izdvajanje za drugi stup na deset posto, što je i cilj obveznih mirovinskih fondova. Dinko Novoselec, predsjednik AZ OMF-a, nada se da će iduće godine biti donesena odluka o povećanju stope izdvajanja za drugi stup.
Druga je mogućnost, kaže Nestić, da se mirovinski doprinosi “zakvače” na krizni porez te odmah povećaju nakon njegova povlačenja. Za takav potez Vlada treba konsenzus svih zainteresiranih strana, od socijalnih partnera do stranaka jer je mirovinska reforma jedan od dugoročnih projekata koji ne može biti vezan uz dnevno-političke procese. Mirovinska reforma, nažalost, nema alternativu.
Cijeli članak pročitajte u prilogu Manager Večernjeg lista.