Postupci javne nabave sve učestalije se označava kao razlog zbog kojega kasne pojedini poslovi i povlače europska sredstava, a naročito oni u okviru projekta obnove potresom stradalih područja, pa, čini se, slijedi reforma tog sustava.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sprema se angažirati stručnjake koji će analizirati radno opterećenje zaposlenika koji rade na tim poslovima u tom Ministarstvu, te Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) i Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje projekata EU (SAFU).
Ministarstvo je za tu uslugu otvorilo postupak javne nabave, a kandidati koji dobiju posao vrijedan 700 tisuća kuna plus PDV, u šest mjeseci trebali bi ispitati kako funkcionira taj sustav i analizirati poslove koje njihovi službenici obavljaju. To bi, prema službenom objašnjenju, trebalo biti "osnova za proces planiranja nužnih kadrova i njihovih kvalifikacija kako bi se institucije na vrijeme pripremile za potporu sustavu u provedbi postupaka javne nabave".
Vraćanje na doradu
Iz dokumentacije za ovaj posao doznaje se da je postojećom sistematizacijom u te tri institucije predviđeno 254 radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi vezani uz javnu nabavu, kao i da je tek polovica tih mjesta popunjena. Analiza koju se naručuje trebala bi dati i sliku potrebnih promjena u tom sustavu, a ono što je zanimljivo i upada u oči jest da Ministarstvo već ima prilično jasnu sliku što točno i kakav sadržaj očekuje od stručnjaka koji će raditi analizu.
- Naručitelj će zajedno s provedbenim partnerima evaluirati sve isporučevine u odnosu na kvalitetu, stručnost i sadržaj tražen prilikom detaljnijeg definiranja pojedine aktivnosti. Ako isporučevina ne udovoljava postavljenim zahtjevima, naručitelj će je vratiti na doradu, pri čemu za korekciju neće biti odobreni dodatni radni dani. U slučaju da ugovaratelj ni nakon korekcija ne stavi na raspolaganje isporučevinu tražene kvalitete, stručnosti i sadržaja, naručitelj će odbiti isplatu naknade za radne dane dogovorene za provedbu te aktivnosti, odnosno izradu isporučevine - stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Kako izbjeći uska grla?
Kandidat koji dobije ovaj posao za Ministarstvo bi trebalo provesti analizu stanja trenutno sistematiziranih radnih mjesta i detektirati nedostatke u cilju racionalizacije i eventualne digitalizacije poslovnih procesa, kako bi se poslovi obavljali u zadanim rokovima. Očekuje se i preporuke kako izbjeći "uska grla", kao i preporuke programa aktivnosti na edukaciji službenika i eventualnih izmjena postojeće sistematizacije i kompetencija za pojedina radna mjesta.
Najviše zaposlenika na poslovima javne nabave ima SAFU, gdje kontrolu postupaka i utvrđivanja nepravilnosti obavljaju kroz tri ureda. Prvi, za provjeru nabave, obavlja ex-ante i ex-posto provjere postupaka nabave korisnika bespovratnih potpora, a ukupno ima 38 zaposlenih, dok po sistematizaciji Ured ima predviđeno 64 radno mjesto.
Jednak broj zaposlenih, 38, ima i SAFU-ov Ured za ugovaranje, koji sudjeluje u pripremi poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, te također provodi ex-post provjere provedenih postupaka. Inače, sistematizacijom ta uprava trebala bi za ove poslove imati 60 službenika. U trećem, Uredu za pravne poslove i utvrđivanje nepravilnosti, koji osim provjera po prijavljenim nepravilnostima koje provodi u roku 30 dana, ima zadatak i izdavati privremene mjere kojima se osigurava povrat potencijalno nepravilno korištenih sredstava, kao i obavještavanje nadležnih tijela i korisnika o prijavama.
Te poslove obavlja 25 službenika, a sistematizirano je 49 radnih mjesta. U DKOM-u je od 48 predviđenih radnih mjesta popunjeno 34, s time da baš na poslovima utvrđivanja ispravnosti postupaka i osnovanosti žalbi radi njih 28. U Ministarstvu gospodarstva, pak, u sektoru za politiku javne nabave sistematizirana su 33 radna mjesta, a popunjeno je 19. Uvjet za provođenje posla analize stanja i potrebnih zahvata u sustavu javne nabave je iskustvo na takvim poslovima i tim od jednog voditelja i dva stručnjaka, a natječaj je otvoren do 8. veljače.
>> VIDEO Novo označavanje roka trajanja hrane: Riža, kava, čajevi... bez oznaka trajnosti na pakiranju?