Croatia Airlines:: Od lipnja tri puta tjedno u Podgoricu i Prištinu

Hrvatska nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines vrlo brzo bi mogla ostvariti jedan od svojih važnijih ciljeva što su zacrtani u strateškim dokumentima i planovima. Učvrstiti položaj pravog i kvalitetnog regionalnog prijevoznika u zračnom prometu i to s jasno određenom strategijom - širenjem na jugoistok Europe.

Nebo nad zapadnom Europom je već vrlo jasno isprepleteno mrežom velikih kompanija poput Lufthanse, Air Francea i ostalih gdje je, naravno, vrlo teško uhvatiti svoje mjesto kao nacionalna zrakoplovna kompanija zemlje poput Hrvatske - iskren je Ivan Mišetić, prvi čovjek Croatije Airlinesa. No, napravili smo vrlo optimistički plan nabave nove flote jer nam dolaze dva nova moderna zrakoplova tipa Bombardier, i to već u svibnju i lipnju ove godine. Do kraja ljetnog reda letenja koje završava 28. listopada imat ćemo u floti i dva ATR-a, tako da ćemo praktično ovu turističku sezonu dočekati s jednim zrakoplovom više nego što smo imali prošlog ljeta. Nova dva zrakoplova su modernija, brža s većim doletom i imaju više prostora za putnike, tako da bi nam trebali dati dodatnu kvalitetu.

Novi su zrakoplovi vrlo važni u kreiranju temeljne infrastrukture svakog zračnog prijevoznika, no isto je toliko važno uhvatiti i dio neba, odnosno ruta koje nije baš lako dobiti. Vrlo su strogi propisi u međunarodnom zrakoplovnom prometu i treba dosta vremena dok se usklade želje i mogućnosti, ali i neke vrste tihe diplomacije da se dobije baš ono što se želi. Iako Mišetić, što je potpuno razumljivo ne želi previše govoriti o detaljima pregovaranja koje je neki put vrlo teško odrediti unaprijed, vrlo važni koraci su već napravljeni. Zrakoplovi Croatije Airlinesa letjet će od travnja u Kopenhagen i Düsseldorf, a nakon svih usklađenja obvezne pravno-formalne procedure u lipnju se otvaraju i međunarodne linije prema Podgorici i Prištini.

Kako sada stvari stoje, zrakoplovi bi za ta odredišta trebali letjeti čak tri puta tjedno, što će biti kvaliteta više i hrvatskim poslovnim ljudima koji su do sada trebali prvo otići do Ljubljane pa sa slovenskom Adriom letjeti do Prištine. Situacija s otvaranjem letova prema Beogradu je ipak posve drukčija. Stvar je, doduše, vrlo jednostavna i ne radi se o nekim zategnutim političkim ili bilo kakvim drugim odnosima, već o tome da ne postoji međunarodni sporazum o zračnoj plovidbi između dviju zemalja koji je obvezan temelj za razgovore i pregovore o uspostavljanju zračnog prijevoza. Republika Hrvatska od 1997. godine pokušava razgovarati o tome i s naše strane to nije nikakav problem - kaže Mišetić. Mislim da je vrijeme za takve razgovore došlo i nije nikakvo rješenje u posebnim čarter letovima koje mogu preko nekih diplomatskih kanala zatražiti neke tvrtke od Ministarstva prometa pa onda naprimjer prodavati neke posebne pakete usluga i slično, što neki predlažu. 

U promišljanju strategije kompanije Mišetiću je vrlo teško ne povjerovati jer je gotovo cijeli dosadašnji radni vijek proveo uz zrakoplove. Od prvih dana svibnja 1985. godine kada je radio kao direktor prodaje nekadašnjeg Adria Airwaysa u Splitu do sadašnjeg položaja prvog čovjeka Croatije Airlinesa (gdje je već jedanaest godina) veza s tim “biznisom u zraku” prekinuta je samo na dvije godine koje je proveo u hrvatskoj Vladi kao ravnatelj Državnog protokola. Iako je tada vjerojatno bio medijski najviše prisutan u javnosti na susretima državnog vrha već u travnju 1997. godine vratio se u Croatiju Airlines smišljajući nove načine uključenja hrvatske nacionalne zrakoplovne kompanije u sve rašireniju europsku mrežu.

- Nije, naravno, sve to bilo jednostavno i lako. Nismo imali baš ništa što bismo donijeli sa sobom iz nekadašnje Jugoslavije, letjeli smo iznajmljenim zrakoplovima i sve dok prvog travnja 1992. godine nije otvoren zračni prostor iznad Hrvatske letjeli smo na sve moguće načine, duljim putovima, naokolo umjesto najdirektnijih veza samo da pokažemo da postojimo. Da i ne govorimo da je ovo možda i jedina grana gospodarstva u kojoj Hrvatska nije imala gotovo nikakve vlastite tradicije, a trebali smo se izboriti za članstvo i svoja prava u svim međunarodnim organizacijama, što je proces u kojem se ne smije napraviti nijedan pogrešan korak.

U svemu tome trebalo se snalaziti, no pomogla nam je činjenica da je upravo ova industrija jedna od najtransparentnijih na svijetu, sve se zna o svakome, zrakoplovi se kupuju direktno od proizvođača, nema posrednika, radi se uglavnom o međunarodnim poslovima gdje su i rezultati koje postignete neko mjerilo vrijednosti na kojem se može temeljiti ugled - kaže Mišetić. - Danas je to druga priča jer smo najveći zračni prijevoznik u regiji i lani smo prevezli 1,7 milijuna putnika, dok je nekadašnji veliki JAT prevezao 1,3 milijuna putnika, Adria 1,1 milijun, BH Airlines oko 70 tisuća i makedonski MAT oko 220 tisuća putnika.

Istina je i da međunarodni propisi i konvencije idu na ruku poslovnosti, pri čemu su uvijek u samom središtu putnici. Konvencije poput onih iz Montreala, Varšave i Haaga imaju svoja načela koja naprimjer ne dopuštaju da netko iz druge zemlje registrira zrakoplovnu kompaniju u Hrvatskoj pa se ne događaju slučajevi kad naprimjer veliki brandovi poput McDonald’sa, Ikeae ili Lidla jednostavno dođu u neku zemlju sa svojim potencijalima. Jer, da toga nema, već bi pola malih europskih država imalo  svoju nacionalnu zrakoplovnu kompaniju, kao njemačku Lufthansu ili KLM. No, s druge strane, jasno je i da nitko ne može poslovati sam pa se stvaraju posebna udruživanja kako bi se putnicima omogućila kvaliteta putovanja i briga u svakom trenutku.

- Moram biti potpuno fer i reći da nam je tu mnogo pomogla Lufthansa s kojom imamo doista sjajne odnose - kaže Mišetić. I naravno Star Alliance, udruga zračnih prijevoznika s čijim zrakoplovima putuje svaki četvrti putnik u svijetu! Naše članstvo u toj udruzi ja bih usporedio s članstvom Hrvatske u EU. Mi smo se za to pripremali dvije godine, morali smo ispuniti 168 takozvanih minimalnih zahtjeva o sukladnosti, na čemu nam je pomagalo više od 70-ak ljudi iz sedam nadzornih timova. A neki misle da je to samo jedan običan papir!

Nebo nad Hrvatskom je potpuno otvoreno od 2004. godine i baš tada kreće i poplava takozvanih “low cost” kompanija poput Wizzaira, Rayan Aira i sličnih po cijeloj Europi. Danas oni prevezu oko 40 posto putnika u i iz Hrvatske - kaže Mišetić, što je potpuno istisnulo nekadašnji čarterski promet, no cijelo to vrijeme i naš promet stalno raste. Ulaskom u EU i mi ćemo ući pod jednu europsku zastavu i to će praktično biti jedna država, bez granica i viza i u zračnom prometu. Već danas, naprimjer, mađarski Wizzair leti iz Londona u Hrvatsku pa bi i Croatia Airlines dobila mogućnost letova iz Njemačke u Španjolsku ili negdje drugdje. No, to je budućnost, a trenutno je realnost 17 godina poslovanja i isto toliko milijuna prevezenih putnika. Zaradilo se oko dvije milijarde eura i svake godine je rast bio na razini od devet posto. Vrlo dobri temelji za novi uzlet prema jugoistoku Europe, ali i držanje standarda Star Alliance prema svima - kaže prvi čovjek Croatije Airlinesa.