Gledajući strogo tehnički, Hrvatska je 2014. izašla iz recesije jer su sva četiri kvartala bila blago pozitivna u odnosu na prethodni, tvrde istraživači Ekonomskog instituta Zagreb u najnovijim makroekonomskim prognozama. Sezonski prilagođeni podaci pokazuju povećanje kvartalnog BDP-a od 0,1, 0,01, 0,1 i 0,2 posto u odnosu na prethodni, što im je poslužilo za zaključak o tehničkom izlasku iz recesije. Rast na godišnjoj razini od 0,2 posto u ovoj godini ostvarit će se nižim investicijskim ciklusom (minus 1,5%) od onog koji su očekivali kod prethodnih projekcija jer sredstva iz fondova EU sporo pristižu, no i državna će potrošnja padati sporije.
– Pad državne potrošnje usporen je još u drugom dijelu 2014. godine jer se više nema gdje rezati na materijalnim troškovima i ako želimo štedjeti, treba uključiti druge stavke – upozorava Marina Tkalec. Pozitivan doprinos rastu dolazi od izvoza još od 2009. godine.
– Vlada mora izaći s jasnim prijedlozima reformi jer će pritisak Europske komisije biti snažan. Trebaju nam strateške reforme koje su dobar temelj za rast na dulji rok. Kolektivno pregovaranje mora ići na smanjenje prava u javnom sektoru – istaknula je ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović i dodala da je u našem javnom sektoru evidentirano oko 5000 različitih koeficijenata i zanimanja, dok ih razvijene zemlje imaju stotinjak.
Ekonomski institut radio je na prijedlogu mjera za smanjenje proračunske potrošnje, no njegovi istraživači ne žele komentirati prijedloge. Iva Tomić očekuje smanjenje bruto plaća u javnom sektoru od 2016. godine, a ne ove jer u predizborno vrijeme Vlada neće povlačiti veće reformske poteze. Stoga se u ovoj godini očekuje deficit znatno veći od cilja postavljenog u okviru procedure prekomjernog deficita (3,5%) i bit će oko 5 posto. Značajna fiskalna konsolidacija moguća je 2016. godine, ali ni tad se deficit neće bitno smanjivati jer bi se mogli smanjiti prihodi državnog proračuna zbog smanjenja plaća. Ekonomski institut navodi da dodatnu nesigurnost unose i nepoznanice oko konačnog rješenja za kredite u francima, kao i neizvjesnosti oko monetizacije. Bankarski sektor tako raspolaže s 9 milijardi kuna gotovine, no oklijeva s plasmanima.
>> Lalovac Varoufakisu predložio hrvatski model fiskalizacije
To nije nisa to ce sve lipo rjesit sad u petak u Splitu,,ogromne glave se sastaju,sve mudrac do mudraca ali i oni sto su nas doveli u ovu situaciju cili region na kupu bice love koliko volis