Deficit će biti još veći zbog otpisa dugova tvrtkama?

Predstečajne nagodbe i otpisi koje je država odobrila mogli bi ugroziti stabilnost javnih financija, a sve zbog nove metodologije izračuna deficita – ESA 2010 koja će se primjenjivati od listopada. Po njoj svi otpisi prema tvrtkama ili građanima moraju se definirati kao transferi i bilježiti u državnom proračunu. Drugim riječima, otpisi tvrtkama za doprinose, PDV, trošarine ili ostale porezne oblike povećat će deficit državnog proračuna. Do listopada 2013. država je otpisala više od 900 milijuna kuna dugova tvrtkama, a ni kunu tih otpisa nije ubilježila u tekući proračun, što će morati učiniti. I dok stručna javnost tvrdi da bi direktni otpisi duga mogli jako zakomplicirati izlazak iz procedure prekomjernog deficita, Boris Lalovac, zamjenik ministra financija poziva se na metodologiju Državnog zavoda za statistiku.

Upitan otpis građanima

- DZS primjenjuje za Fiskalno izvješće vremenski prilagođenu gotovinsku metodu (time adjusted cash) za obračun prihoda. Tako neuplaceni porezi nikad nisu niti tretirani kao prihod. Stoga se niti otpis poreznih obveza ne tretira kao rashod- kaže Lalovac.Namirenje upisom u temeljni kapital ili preuzimanjem nekretnina ne mora se evidentirati kao rashod pa je puno elegantnije rješenje.

Zato ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević, znanstvenik Ekonomskog instituta Zagreb, upozorava da do listopada moramo pripremiti statistiku predstečajnih nagodbi te da država mora biti jako pažljiva pri tome kako ili koliko otpisuje. Poziva i resorno ministarstvo da što prije objavi statistiku predstečajnih nagodbi.

(Foto: Igor Kralj/PIXSELL)

– Svi se otpisi moraju evidentirati. To vrijedi i za otpise tvrtkama, ali i eventualne otpise građanima – upozorava Lovrinčević te objašnjava da su otpisi postali redoviti rashodi onim trenutkom kada se donio Zakon o predstečajnim nagodbama čime su uvedeni u sustav kao redoviti rashodi. Uz 704 nagodbe kojima je riješen dug težak 13,64 milijarde kuna, rješenje suda čeka 797 tvrtki s više od 10,5 milijardi kuna dugova.Nova metodologija mogla bi utjecati i na odluku o otpisu poreznih dugova građanima.

Svojedobno je ministar Linić najavio da će doći do masovnog otpisa dugova građanima koji nemaju imovine niti sredstava da vrate dugove državi, ali da bi izašao ususret tom dijelu građana, morat će iz drugih izvora uzeti novac za pokrivanje deficita. Tada se govorilo o 1,5 milijardi kuna takvih otpisa, što proračun ne bi mogao izdržati. Jednokratnom odlukom, poput one o reprogramu duga građanima, izbjegla bi se potencijalna proračunska katastrofa.

Nedopuštene potpore

U AZTN-u upozoravaju i da se država mora ponašati po principima ispunjenja “testa privatnog investitora ili privatnog vjerovnika”. Ti principi nalažu da se država ponaša isto kao što bi se ponašala i banka ili neki drugi vjerovnik.A država se nije uvijek tako ponašala, što pokazuju i primjeri završenih nagodbi.

U slučaju Cammeo država je otpisala sve kamate i 50 posto glavnice, dok su privatni vjerovnici pristali na otpis manjeg dijela duga. Slično je bilo i kod Varteksa, kojem je država otpisala gotovo 70 posto duga, dok su ostali vjerovnici imali povoljniji položaj. U tim slučajevima država bi mogla odgovarati za nedopuštene potpore, koje bi na kraju pale na leđa tvrtkama kojima ih je odobrila.

>> Linić reže deficit više nego što mora