Belgijski trgovački lanac Delhaize kupio je Deltu Maxi, vodeći trgovački lanac u Srbiji, za nepunih milijardu eura, što predstavlja najveću regionalnu akviziciju u toj branši. Stručnjaci koji se bave stanjem u trgovini misle da akvizicija zasad neće imati većeg utjecaja na Hrvatsku, iako je vlasnička scena raspršena. Strani su lanci prisutni u Hrvatskoj više od desetljeća, no zahvaljujući Konzumu koji ima 30 posto udjela, nisu preuzeli dominaciju.Dolazak svjetskog maloprodavača u regiju ne mora nužno značiti i njegovu ekspanziju u regiji. Bilo je i prije pokušaja koji nisu uspjeli. Primjerice, ulazak Wal-Marta u Njemačku nije bio uspješan.
Presudne navike kupaca
Puno ovisi o preferencijama potrošača i njihovim kupovnim navikama te lojalnosti potrošača. Prema nekim istraživanjima potrošači u Hrvatskoj iskazuju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima i pozicije su im relativno stabilne, procjenjuje Ivan-Damir Anić, analitičar Ekonomskog instituta efekte dolaska u regiju Delhaizea.
- Konzumova pozicija na hrvatskom tržištu je jaka, na dobrim je lokacijama, kupci su mu lojalni i općenito mislim da domaći trgovački lanci imaju šanse u odnosu na strane - kaže Anić.
S njim se slaže i konzultant Damir Horvat, bivši čelnik Bille, koji dodaje da posljedice na hrvatsko tržište mogu biti samo posredne ako Agrokor izgubi tržišni udio u regiji i moguće probleme u Srbiji prenese kod nas.
- Okrupnjivanje je nužno neovisno o zbivanjima na drugim tržištima, jer će teško opstati svi koji imaju manje od 10-ak posto tržišnog udjela. Mi imamo niz tvrtki sa prihodom od jedne milijarde kuna i dva do tri posto tržišta, i oni se sa pet uprava, administracija, skladišta i drugih troškova teško mogu nositi s konkurencijom - kaže Horvat, koji vjeruje da u Hrvatskoj ima prostora za četiri do pet lanaca supermarketa, jedan do dva hipermarketa i jedan do dva diskontera. Premda se računalo da će mala trgovina propasti, pokazalo se da su kvartovski dućani otporniji i elastičniji.
- Veliki lanci počeli su bazirati posao na nabavi, a ne na kupcu i njegovim potrebama i tu su pogriješili. Mali su to prepoznali i odnosom prema potrošačima vraćaju kupce - ističe Horvat.
Preuzimanja pokreću rast
Anić podsjeća kako MMF procjenjuje da će sve do 2015. stope rasta BDP-a biti spore. Prema tome, usporit će i stope rasta maloprodajnog prometa. Zanimljivo je primijetiti da i u vrijeme krize vodeći trgovački lanci nastavljaju rasti. Jedan od pokretača rasta su preuzimanja i spajanja, jer u trgovini važnu ulogu imaju ekonomija obujma i veličina poduzeća. Očekivano je da će vodeći lanci pokušati preuzeti manje i one u poteškoćama. Od većih akvizicija posljednja je bila Mercatorov ulazak u Getro, a po tome koliko se Mercator muči da ga uključi u svoj sustav, vidi se koliko su takve akvizicije zahtjevne.
- Onaj tko ima nove tehnologije i tko je dovoljno krupan da može biti kreditiran, širi se dalje. Stvar je pojedine države kako može regulirati djelatnost trgovine. U pitanju je najviše prostorno planiranje, s obzirom na to da je prostor potreban i za transport i za druge gospodarske i izvangospodarske aktivnosti, ali i za očuvanje zdravoga okoliša i prirodne ravnoteže - naglašava Zdenko Segetlija, profesor na osječkom Ekonomskom fakultetu. Vjeruje da će izgradnja novih trgovinskih centara u RH zbog zasićenja ipak usporiti.
Glavna komparativna prednost malih trgovina je tzv. crna teka odnosno gazde imaju niz dužnika u susjedstvu i de facto im pomažu preživjeti. Tako da ta tvrdnja: quote/Premda se računalo da će mala trgovina propasti, pokazalo se da su kvartovski dućani otporniji i elastičniji./quote/ nije bazirana na umijeću malih trgovaca kako se nositi s konkurencijom velikana nego na ulaženju u rizik. Pa bi bila zgodna tema da novinari malo pročešljaju tu temu izbliza odnosno posjete male trgovce u Slavoniji ili Dalmaciji koji čekaju novce od mušterija iz bilježnica mjesecima, k´o ozeb´o sunce - a nerijetko im fizički prijete i ignoriraju njihove cifre. Pomozi sirotu na svoju sramotu! Što se tiče tih malih trgovaca - imate situaciju na otocima gdje gledaju s velikim odobravanjem kako propadaju njihove kvartovske \"krvopije\" koje su nabijale cijene u nebo jer znaju da na otocima nije lako dovesti konkurenciju. Pa je recimo Kerum ili Konzum stigao sa svojim cijenama na Hvar i Vis - otočani ih ne mogu nahvaliti jer su cijene uglavnom nalik kopnenim, a donedavne kvartovske gulikože prodaju svoje lokale!