Drugi susret pregovaračkih timova hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a dogodit će se 25. listopada u Zagrebu, a kako doznaje Poslovni dnevnik, obje strane trebale bi predstaviti svoje vizije budućeg modela upravljanja Inom. Ipak, što će se točno na sastanku događati nemoguće je i nagađati. Naime, unatoč uvjeravanju obiju strana da neće dopustiti da pravosudna pitanja vezana za šefa MOL-a Zsolta Hernadija utječu na pregovore, taj će problem u najmanju ruku utjecati na klimu u kojoj se pregovori događaju. A ta je klima, barem što se mađarske kompanije tiče, sve lošija.
Loši poslovi
U 11 mjeseci od presude bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Ina – MOL vrijednost dionice mađarske kompanije smanjila se gotovo za petinu; u manje od godinu dana MOL-ovi dioničari izgubili su oko milijardu eura. A tom su padu u velikoj mjeri pridonijeli i ostali problemi koje mađarska kompanija bilježi u svom poslovanju. Ponajprije, gotovo sva tržišta na kojima MOL posluje još su pod utjecajem ekonomske krize.
Također, kompanija je u irački Kurdistan proteklih godina ulagala golema sredstva u istraživanje i razvoj novih nalazišta, a zbog niza problema planirani početak veće komercijalne proizvodnje kasni. U situaciji kad je Inina proizvodnja u Siriji prekinuta, to je ozbiljan udarac za MOL-ovu proizvodnu bilancu. Nadalje, MOL-ov rafinerijski biznis u proteklo vrijeme bio je pod utjecajem rasta cijene ruske nafte, o čijem uvozu ovisi. Na kraju, tvrtka je prije nekoliko tjedana objavila da zatvara svoju rafineriju u talijanskoj Mantovi – objekt u koji je tijekom posljednjih pet godina uloženo više stotina milijuna eura. Jasno je, dakle, da razloga za eroziju cijene MOL-ove dionice ima više, no činjenica je da je zaoštravanje odnosa s hrvatskom Vladom poslužilo kao svojevrsni multiplikator uobičajenih poslovnih problema. Od 1. listopada – kad je izdana međunarodna tjeralica za Zsoltom Hernadijem – dionica MOL-a pala je 8,5%, čemu je kumovala i žestoka reakcija mađarske vlade koja je MOL-u izdala uputu da razmotri prodaju Ininih dionica. Tek nekoliko dana nakon toga rejting-agencija Standard & Poor\'s objavila je da je pokrenula proceduru praćenja MOL-ova rejtinga radi mogućeg snižavanja, navodeći kao jedan od razloga mogući izlazak iz vlasničke strukture Ine. Prošlog tjedna, pak, mađarski je dnevni list Napi Gazdasag objavio informacije da će zbog korupcijskog skandala u Hrvatskoj norveški državni fond (drži oko 1,6 posto dionica) razmotriti povlačenje iz MOL-a, a već i te same špekulacije izazvale su masovnu rasprodaju MOL-ovih dionica i pad njezine vrijednosti na najnižu razinu u dvije godine. Iako je MOL tu vijest demantirao, sumnje ulagača dodatno su pojačane nakon što je otkriveno da je istog dana polovicu svojih dionica prodao i predsjednik nadzornog odbora MOL-a Gyorgy Mosonyi.
MOL i etički kodeks
Priča s fondom dobro ilustrira probleme s kojima će se MOL ubuduće sve češće susretati, posebno ako Sanaderova presuda bude pravomoćno potvrđena, a Hernadi i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu. Naime, većina velikih svjetskih naftnih kompanija te financijskih institucija posluje po vrlo strogim etičkim pravilima koja zabranjuju poslovanje ili ulaganje s kompanijama koje su povezane s nelegalnim djelatnostima. Ironijom sudbine, takav etički kodeks ima i MOL, u kojem stoji i odredba da kompanija od svojih partnera traži da \"preuzmu potpunu obvezu poslovanja bez ikakvog oblika korupcije, uključujući odbijanje bilo kakvih pokušaja nelegalnih plaćanja od strane ili u korist zaposlenika\".