Četvrti krug pregovora između strateških partnera u Ini- Vlade i MOL-a završio je s pomirljivim tonovima i obećanjem da će se obje strane ponovno sjesti za stol krajem svibnja. > - Današnji je sastanak još jednom prošao u konstruktivnoj atmosferi. Spremni smo nastaviti s pregovorima, ali ne pod svaku cijenu, izjavio je József Molnár, glavni izvršni direktor MOL Grupe nakon trosatnog sastanka u državnoj rezidenciji Visoka. Prema informacijama Večernjeg lista hrvatska strana na sastanak je došla s analizom konzultanata napisanim na više stotina stranica i s novim modelom upravljanja Inom.
- Od zadnjeg sastanka prošlo previše vremena i nismo zadovoljni brzinom pregovora. Naši su konzultanti izanalizirali poslovanje Ine u zadnjih nekoliko godina. Nijedan dioničar ne može biti previše zadovoljan tim rezultatima. Razgovori su bili konstruktivni i daju nadu da je dogovor sve bliži, poruka je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Loši rezultati Ine prikazani su kroz dvoznamenkastu godišnju stopu pada investicija, osjetni pad rezervi nafte i plina, kao i prerade nafte. Ina je od 2003. izgubila i udjel u maloprodaji i veleprodaji. Na temelju tih podataka procijenjena je 'šteta' koju je Ina pretrpjela, a mjeri se u milijardama i milijardama kuna.
U MOL-u kažu da su jako zadovoljni činjenicom da su obje strane suglasne da se pregovori moraju ubrzati te da ne žele komentarima ugroziti njihov nastavak. Ipak napominju da su otvoreni za razgovore o hrvatskim zahtjevima. A među nekolicinom zahtjeva je inzistiranje hrvatskog tima na donošenju petogodišnjeg plana poslovanja u kojem su definirana ulaganja od 3,5 milijarde dolara, dvije milijarde dolara u istraživanje i razvoj, a oko 1,5 milijardu dolara u razvoj rafinerija. Ne odustaje se ni od promjene upravljačkog modela. Po njemu bi dva strateška partnera imala jednaka prava odlučivanja bez mogućnosti donošenja odluka preglasavanjem.
Odluke bi donosila Uprava Ine, a Nadzorni Odbor bi kontrolirao te odluke. Izvršni direktori i LODO sustav koji je primijenjen u Ini otišao bi u povijest. Ina bi morala funkcionirati kao samostalna, vertikalno organizirana kompanija, a to znači da MOL ne bi više smio prikazivati rezultate Ine u konsolidiranom izvješću. Izvori iz MOL-a kažu da su spremni za svako rješenje koje je temeljeno na ekonomskoj isplativosti, ali i da neće pristati na model koji promovira partikularne i političke interese. Kao ruka pomirenja stoji ponuda hrvatske strane da Mađari i dalje imaju predsjednika Uprave,uz dva člana od kojih bi jedan bio zadužen za financije, a Hrvati bi imenovali zamjenika predsjednika Uprave te člana Uprave za upstream ( istraživanje i razvoj) i downstream (upravljanje rafinerijama). MOL je i po tom pitanju otvoren za razgovor, kažu izvori, ali napominju da jednakim intezitetom rade i na pregovorima i na prodaji svog dijela dionica Ine.
Sjetimo se kako je MOL spremno podržao imenovanje dvaju ministara u Nadzorni odbor INA-e. Bilo je to davne 2012, a ministri su se zvali Slavko i Radko.