Europska središnja banka odlučila se na još jedno snažno povišenje kamatnih stopa, treće u ovoj godini i, kako se očekuje, ne i posljednje. Ključna eurska kamatna stopa povećava se 0,75 posto te će iznositi između 1,5 za depozite, 2 posto za glavne operacije i 2,25 posto za pozajmice bankama. U prosincu se očekuje još jedno povišenje kamatne stope, no hoće li ono biti 0,5 ili 0,75 posto još nije posve sigurno. Ovo dolazi nakon što se inflacija u rujnu popela na deset posto, zbog čega su se centralni bankari odlučili dići cijenu kapitala kako bi usporili potražnju. Svako povećanje referentne kamatne stope središnje banke prelijeva se na cijenu novca za tvrtke, stanovništvo, ali i države.
Slijedi tehnička recesija
Na sjednici guvernera koji su odlučivali o daljnjim potezima sudjelovao je i hrvatski guverner Boris Vujčić, još kratko vrijeme kao promatrač, no od siječnja iduće godine Hrvatska će biti punopravna, dvadeseta članica eurozone.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde je nakon sjednice kazala da je nagli skok cijena energije i hrane, uz uska grla u opskrbi i oporavak potražnje, doveo do širenja cjenovnih pritisaka i povećanja inflacije. Upravno vijeće očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi se osigurao povratak inflacije na ciljanu razinu od 2 posto. Strah od inflacije i dalje je jači od straha od recesije, koja, vjeruje se, kuca na mnoga vrata, pa i naša.
Zamjenica hrvatskog guvernera Sandra Švaljek kazala je da su pred Hrvatskom dva tromjesečja tehničke recesije, odnosno da će posljednji kvartal ove i prvi iduće godine donijeti negativne stope rasta u odnosu na prethodni kvartal. Ova godina bi za Hrvatsku trebala biti dobra, a i iduća bi mogla biti povoljnija od očekivanja za druge zemlje, a pogotovo za Njemačku i Italiju kao velike vanjskotrgovinske partnere. Inače, u svakoj novoj projekciji brojne institucije smanjuju očekivanu stopu rasta u 2023. i povećavaju stopu inflacije u EU, odnosno scenariji koji su se činili manje vjerojatnima postaju sve realističniji, a po njima eurozona u 2023. može očekivati pad gospodarskih aktivnosti od jedan posto. Guverner Boris Vujčić je u nedavnom intervjuu za Večernji list kazao da monetarna politika mora ostati fokusirana na dovođenje inflacije pod kontrolu, jer dugo razdoblje visoke inflacije prijeti stvaranjem inflacijske spirale. Odlaganjem bi se konačno trošak mogao samo povećati, kazao je Vujčić.
Bilo je migova iz politike da se uspori povećanje kamatnih stopa, no čini se da je prevladalo mišljenje da će se ovako izbjeći veća šteta. Doći će i do nekih promjena vezanih uz druge programe ECB-a koji se izravno ne tiču Hrvatske iz ranijih programa. ECB je bankama eurozone posudio više od 2 trilijuna eura kroz svoje krizne programe pod iznimno povoljnim uvjetima. Sad bi pak banke na tome mogle zaraditi a da ne preuzimaju nikakve rizike, pa bi ECB mogao tražiti da se taj novac počne vraćati. Procjenjuje se da trenutačno oko 1,1 trilijuna eura stoji neaktivno u ECB-u, a kamata na depozit penje se na 1,75 posto. Bit će to vruća tema i za Hrvatsku nakon Nove godine, jer naše banke čuvaju kod središnje banke oko 90 milijardi kuna, a do kraja godine taj će se iznos još povećati. Od Nove godine one bi za taj novac trebale dobivati kamate na depozite, koje su sad 1,5 posto. To je predmet novih rasprava u eurozoni jer se smatra da je to za banke prelako zarađen novac. ECB također priprema teren za smanjenje svog portfelja obveznica vrijednih oko 5 trilijuna eura kojima je središnja banka omogućila državama da se proteklih godina jeftino zadužuju.
Krenuli kamioni s eurima
Kad je Hrvatska u pitanju, prvi kamioni s novčanicama eura već su krenuli u regionalne distributivne centre kako bi se na vrijeme opskrbile banke i drugi subjekti. Većina novčanica eura stiže iz zajedničkih rezervi, čije tiskanje plaćaju države ovisno o snazi ekonomije i udjelu u BDP-u. Najviše eura tiska Njemačka, a Hrvatska bi u toj kvoti mogla sudjelovati s dva do tri posto. Dosad je u EU tiskano toliko eura da bi naslagani jedan do drugoga zatvorili udaljenost od Valencie u Španjolskoj do Zagreba i nazad.
Video: Tedeschi: Morat ćemo odustati od dijela komfora, štednja se isplati
hrpa šupljeglavih američkih podguznih buha nas vodi u propast!!