Dizala treba čak 8500 zgrada, no hoće li uzeti ona domaće izrade?

Mnoge stambene zgrade u Hrvatskoj, posebice one niže od pet katova, kakvih je većina, nemaju dizala, što je veliki problem stanarima, ponajviše starijima i majkama s malom djecom. Procjene su da bi u našoj zemlji trebalo ugraditi, ili zamijeniti, gotovo 8500 dizala, što je i velik gospodarski projekt i izazov. Zasad se radi samo o ideji koju su javnosti prezentirale udruge bivših zaposlenika Hrvatske pošte i Hrvatskog telekoma, a koju je prihvatila i Hrvatska gospodarska komora, posebice Komora Zagreb, kojoj je na čelu Zlatan Fröhlich.

– Cijena standardnog dizala iznosi oko 350.000 kuna, što govori da je ovaj investicijski potencijal veći od tri milijarde kuna. Ovaj veliki novac hrvatski građani uglavnom nemaju, ali Europska je unija razvila projekte mobilnosti koji omogućuju da se iz njihovih fondova sufinancira i do 80 posto vrijednosti investicije – ističe Fröhlich.

Našima kvaliteta sporedna

To je velika prilika i za hrvatsko gospodarstvo, na kojem djeluje oko 150 tvrtki koje se bave biznisom s dizalima. Iako je najveći broj tih tvrtki servisne ili zastupničke orijentacije, ima i poduzeća koja prodaju čitav proizvod – od projekta, proizvodnje do montaže i održavanja. Jedna od takvih je i Borel iz Zaprešića, koju su sredinom 1990-ih pokrenuli bivši končarovci, bračni par Dejana i Božidar Borevković. Tvrtka zapošljava 26 radnika, a tijekom građevinskog buma sredinom 2000-ih bilo ih je i desetak više. Kako objašnjava Dejana Borevković, do 2008. su uglavnom radili projekte dizala za stambene i poslovne zgrade u Hrvatskoj.

– Kad je nastupila kriza i stala stanogradnja, morali smo se okrenuti inozemnom tržištu na kojem danas ostvarujemo više od 80 posto prihoda. U našoj referentnoj listi nalaze se tako ekskluzivni liftovi na poslovnim zgradama Googlea i YouTubea u Londonu, a u tom gradu smo liftom opremili i prostore Porschea te Victoria’s Secreta. Tu je i niz drugih projekata u Njemačkoj te Australiji – objašnjava Borevković. Dodaje da, iako rade i na domaćem tržištu, ne očekuju puno od ovoga projekta.

– Svaki je projekt dobrodošao jer znači da se nešto okreće i da će biti nekih investicija. U Hrvatskoj se redovito susrećemo s problemom da se ne cijeni kvaliteta, nego je bitna samo cijena. Tako teško možemo konkurirati jeftinim proizvodima iz Kine i Turske, a koji su najčešći na našem tržištu. Građanima je bitno jedino da imaju lift i ne razmišljaju gdje je on napravljen, a investitore zanima samo niska cijena – žali se ova poduzetnica.

Kineska ‘prijetnja’

Napominje da je situacija u Njemačkoj ili Španjolskoj sasvim drukčija te da je na tamošnjim tenderima sasvim drukčija te da je propisan svaki detalj koji u konačnici znači da se tamo može prodati samo pamet, dok sva tehnologija mora biti domicilna – bez obzira na to tko je investitor.

Iako procjenjuje da će od projekta HGK profitirati uglavnom zastupnici kineskih proizvođača, ne isključuje mogućnost da i oni sudjeluju u tome, posebice ako uspiju pronaći konzultanta koji će im pokazati kako mogu maksimalno iskoristiti novac iz fondova EU.

>> Uspješna tvrtka iz Zaprešića: 'Mi radimo dizala za Porsche'