“Najvredniji svjetski resurs više nije nafta, nego informacija”, teza je koju je 2017. godine plasirao The Economist i koja je možda malo “nategnuta”, ali dovoljno govori o činjenici da su podaci uvelike zaslužni za generiranje prihoda i taj utjecaj akcelerira. O konkretnijem utjecaju podataka na biznis upravo je istraživanje napravila tvrtka Bisnode, sa sjedištem u Švedskoj. Anketa koju su proveli među 300-tinjak CxO-a (chief experience officer), glavnih direktora za proizvode i usluge europskih tvrtki, pokazala je da pola menadžera smatra da do 2030. godine neće imati biznis ako se ne usmjere na budućnost zasnovanu na podacima, umjetnoj inteligenciji. Jednako toliko (51 posto) shvaća ih značenje digitalizacije te smatraju da će trećinu “tima” u top menadžmentu 2030. godine činiti – umjetna inteligencija. No, drugoj polovici nije baš jasno kako će se manifestirati taj utjecaj.
Po osjećaju odlučuje četvrtina
Četvrtina ih još strateške odluke temelji na “osjećaju”, no sve više raste udio onih menadžera koji odlučuju na osnovi podataka, kako bi povećali profit, učinkovitost i ubrzali rast. Ne odnosi se to na zamjenu ljudskog rada robotima, nego na bolje targetiranje klijenata.
– Opstanak i pobjeđivanje na tržištu u 2030. bit će zasnovano na boljem korištenju podataka od drugih – s tom se tezom slaže 55 posto ispitanika.
Trenutačno u njihovim tvrtkama menadžeri u prosjeku u tek 17 posto slučajeva upotrebljavaju analitiku podataka permanentno kao potporu strategiji i viziji. Strateške odluke na toj osnovi donose se u 22 posto slučajeva, a četvrtina ih ima potpun uvid u sve podatke koje trebaju i pristup ključnim informacijama. Zato ih 27 posto upravo istražuje mogućnost sistematičnijeg rada na analitici podataka. Još uvijek ih 16 posto jedva koristi ikakvu analitiku podataka.
VIDEO Roboti na FER-u
Prilagodba zaposlenika
Pokazalo se i da kompanije koje su napredne u eksploatiranju analitike podataka imaju manju fluktuaciju zaposlenika od konkurencije, a tri od četiri su top-performeri, vrhunske tvrtke predane inovacijama, s rastućim prometom, učinkovitošću i privlačenjem talenata. Među onima koje se ne služe tim oruđima, tek je jedna od četiri tvrtke tako uspješna.
Kao najveći izazov za budućnost poslovanja menadžeri, uz korištenje AI-ja, navode i – ljude, njihovu sposobnost učenja i usvajanja novih znanja iz ovog područja. Zato im je cilj povećati prihvaćanje ideje o nužnosti ovih promjena među zaposlenicima, umanjiti im strahove vezane uz nemogućnost svladavanja tehnologije, posebno među starijim zaposlenicima, manje sklonima mijenjanju navika. Zanimljivo je da je i među visokopozicioniranim menadžerima raširen strah (30 posto) da će umjetna inteligencija do 2030. godine biti izvan ljudske kontrole. Čak je i globalni poduzetnik Elon Musk izjavio nešto slično. Zato su se složili da trebaju uvesti korporativnu kulturu učenja.
– Kultura jede strategiju za doručak – izjavio je jednom Peter Drucker, glasoviti konzultant kompanija.
U tvrtkama zato raste potreba za privlačenjem talenata.
Istraživanje je obuhvatilo deset tržišta: švedsko, norveško, dansko, finsko, britansko, njemačko, francusko, austrijsko, švicarsko i poljsko, a Bisnodeu, koji je vodeći europski ponuđač poslovnih i bonitetnih informacija, može poslužiti kao “dokaz” koliko su njihove usluge i područja visokokvalitetne analitike potrebne drugim kompanijama.
– Ovo istraživanje nije o zamjeni ljudske interakcije robotima. Ono služi kako bi se ljudi iz prodaje bavili pravim računima, kako bi dalo našim marketinškim timovima znanje o tome koga targetirati i s kojim porukama, a našim financijskim odjelima miran san – prokomentirao je Rikard Candell, direktor analitike Bisnodea.
1/3*Umjetna inteligencija + 2/3*HDZ = 100% Umjetna inteligencija Ukratko, bit će bolje nego sada.